To znači da je čak 32 posto djelatnika HZMO-a imalo priznat previsok postotak tjelesnog oštećenja, a u deset posto revidiranih slučajeva ga uopće nije ni bilo, što je dokazala manjkavost medicinske dokumentacije prilikom revizije. U MRMS-u napominju da navedeni podaci nisu konačni budući da je revizija još u tijeku, a nakon revizije moguće je u pojedinim slučajevima i pokretanje žalbenog postupka, piše Glas Slavonije.
Cijeli je postupak pokrenut nakon što se lani ispostavilo da je svaki peti zaposleni u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje invalid rada, odnosno da čak 609 od 3009 svih zaposlenih u HZMO-u ima neki stupanj invaliditeta odnosno smanjene sposobnosti za rad, zbog čega su ostvarili niz različitih povlastica od besplatnog parkiranja, preko besplatne ili jeftinije cestarine za vožnju autocestom, carinske povlastice kod uvoza automobila te u konačnici pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja i invalidsku mirovinu.
Bolovi u kralježnici
Jedan od razloga koji je naveo unutarnju reviziju da posumnja u vjerodostojnost ovolikog broja osoba s tjelesnim oštećenjima je i činjenica da je velikom dijelu od 609 invalida rada utvrđen invaliditet donjih ekstremiteta zbog bolova u kralježnici. Da su sumnje bile opravdane, pokazala je i prva provedena revizija obavljena još lani u splitskoj podružnici HZMO-a, koja je pokazala da je taj status nezakonito stekao svaki drugi tamošnji invalid rada. Konkretno, od 200 zaposlenih u splitskom HZMO-u 44 je invalida rada, među kojima je čak 21 bio lažni.
Recimo i kako je uz već spomenuti niz povlastica u slučaju tjelesnog oštećenja od najmanje 30 posto pri odlasku u mirovinu temelj za naknadu koja se utvrđuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja. Tako onaj tko ima najniži stupanj od 30 posto tjelesnog oštećenja ima pravo na naknadu u iznosu 12 posto od osnovice koja iznosi 1172,12 kuna ili 140,65 kuna mjesečno, onaj s 50-postotnim oštećenjem dobiva 20 posto osnovice ili 234,42 kune, a na najviše, dakle 40 posto osnovice, imaju pravo oni sa 100-postotnim oštećenjem, koji dobivaju 468,85 kuna mjesečno. U konačnici dio može ostvariti pravo i na invalidsku mirovinu prije nego što napuni 65 godina za muškarce odnosno 60 godina i devet mjeseci za žene, što je trenutno dobna granica za odlazak starosnu u mirovinu. Kod invalidskih mirovina uvjet staža je zadovoljen kada pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Inače, HZMO je lani na sve rashode za zaposlene potrošio 282,6 milijuna kuna. http://www.glas-slavonije.hr/242898/1/Godinama-su-varali-drzavu-201-djelatnik-HZMO-a-imao-je-lazni-postotak-invalidnosti
