NATO saveznici u potrazi su za nasljednikom glavnog tajnika Jensa Stoltenberga. Stoltenberg, bivši norveški premijer, na najvišem je civilnom mjestu u savezu od listopada 2014. Saveznici su produžili ugovor do rujna 2022., ostavljajući nešto više od godinu dana za pronalazak zamjene.
Neki dužnosnici, diplomati i analitičari kažu da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da savez imenuje svoju prvu ženu na vrh. Drugi kažu da bi, s obzirom na nastavak sučeljavanja s Rusijom, odabir nekoga iz Istočne Europe poslao bi se važan signal Moskvi.
Grabar-Kitarović jedno od tri imena
Zato se tri imena nameću na vrh popisa potencijalnih kandidata: bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Dalia Grybauskaitė iz Litve i sadašnja estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, piše Politico.
Grabar-Kitarović, koja je bila prva hrvatska predsjednica u povijesti u razdoblju od 2015. do 2020., ima prednost što je već radila u sjedištu NATO-a, kao pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju od 2011. do 2014. Politico piše kako je Grabar-Kitarović političku karijeru gradila kao konzervativka desnog centra i da je izgubila na predsjedničkim izborima od Zorana Milanovića.
Bliski susreti s Putinom
No Grabar-Kitarović može se pohvaliti jednim od najimpresivnijih rezimea među potencijalnim budućim šefovima NATO-a, obnašajući dužnost i hrvatske ministrice za europske integracije i ministrice vanjskih poslova. Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijavama zemlje za članstvo u EU i NATO-u. Također je obnašala dužnost veleposlanice Hrvatske u SAD-u od 2008. do 2011., što joj je pružilo snažne veze u Washingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci NATO-a.
Grabar-Kitarović suočila se s nekoliko pitanja o tome kako je bila previše prisna s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2018.
