Obraćajući se sudionicima 120. kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu u Opatiji, Kujundžić je rekao kako su dugovi u zdravstvu u ovom trenutku dosegnuli 8,2 milijarde kuna.
Dugovi opet počeli rasti
"Dugovi su vječiti problem. Imali smo sanacije jednom u dvije ili četiri godine, a zadnja je bila u vrijeme ministra financija Slavka Linića 2013./14. godine od 6,5 milijardi kuna. Time je povećan javni dug, a već potkraj 2015. dugovi u zdravstvu opet su iznosili više od sedam milijardi kuna", podsjetio je.
Sada imamo 8,2 milijarde kuna duga. Neko vrijeme iznos dugova je bio stabilan, no s poštivanjem kolektivnog ugovora i s dva puta po dva posto povećanja plaća, te s isplatom regresa za godišnji odmor dugovi su počeli opet rasti, kaže Kujundžić.
Upozorio je kako od 4,4 milijarde kuna, koliko bi zdravstvo godišnje trebalo dobiti iz proračuna za zdravstvenu zaštitu posebnih skupina, u sustav se uplati 2,4 ili 2,7 milijardi, što stvara deficit, a taj novac apsolutno pripada zdravstvu.
Ponovno je pozvao na otvaranje dijaloga o uvođenju tzv. poreza na rizično ponašanje, s obzrom na štetu koju rade alkohol, cigarete i kocka.
"Mislim da je to prostor oko kojeg trebamo otvoriti dijalog jer time prije svega radimo prevenciju. Ako manje ljudi puši, pije i kocka, bit će manje karcinoma pluća, moždanih udara, infarkta, ciroze i neuropatije. Zahvaljujući prevenciji ćemo za 10-15 godina trebati osjetno manje trošiti na liječenje, a s druge strane ćemo dobiti financijsku potporu koja će sadašnjih 750 eura po stanovniku za zdravstvo podići na veći broj", kazao je.
Porezom na alkohol, cigarete i kocku čuvamo našu djecu
"To političari ne vole reći, jer tko govori da će Hrvatima dirnuti u jednu lipu biva nepopularan i politički mu rejting odmah ide prema dolje, jer on pljačka siromašni hrvatski narod. Međutim, na ovome modelu prevencije pušenja, alkohola i kocke zapravo čuvamo hrvatsku djecu", rekao je ministar i pozvao medije da istraže koliko ljudi boluje od bolesti koje su posljedica tih ovisnosti.
Kujundžić je ocijenio da je hrvatski zdravstveni sustav održiv, ali ga treba prilagoditi današnjici, pa u tom smislu treba promatrati i novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, čija će radna verzija biti gotova za 2-3 tjedna. Nakon očitovanja Vladina Odbora za zakonodavstvo ići će u e-savjetovanje, gdje će svi imati priliku dati sugestije, prijedloge za promjenu i poboljšanja.
Demantirao je optužbe da se kroz zakon želi provesti privatizacija primarne zdravstvene zaštite. Cilj je postaviti jasna pravila igre - umjesto koncesija uvesti sustav ordinacija, jasnije definirati ulogu doma zdravlja, prava i obveze sadašnjih koncesionara, te sačuvati javni zdravstveni sustav i dostupnost primarne zaštite svima.
"Kroz ordinacije želimo urediti prava i obveze i vjerujemo da ćemo time sačuvati kvalitetu za pacijente i stimulirati one koji rade i znaju, koji brinu o zdravlju svojih pacijenata i sustava, a ne samo koliko će natipkati danas da bi mu plaća za sljedeći mjesec bila što veća".
Kujundžić je najavio da će za mjesec dana projekt prioritetnih listi čekanja biti uveden u sve bolnice, nakon što se kroz pilot-projekt provodio u četiri zagrebačke bolnice.
"Rezultati su pokazali da se kod pacijenata koji su došli sa sumnjom na ozbiljnu bolest, u 60 posto slučajeva sumnja potvrdila. Oni su u 3-5 dana pregledani kod specijalista, a nakon potvrde bolesti bili su unutar 2-4 tjedna kompletno obrađeni i počeli s terapijom. Na taj način ćemo smanjiti prioritetne liste čekanja, a ostale liste ćemo popravljati koliko budemo mogli", rekao je Kujundžić.
Prave uštede tek kada se spoje zagrebačke bolnice
MINISTAR NAJAVIO NOVE POREZE, POSKUPLJUJU CIGARETE, ALKOHOL I MOBITELI: ‘Više ne živimo u komunizmu’
Što se tiče funkcionalnog spajanja bolnica, dosad je spojeno njih 12 kako se ne bi na malim udaljenostima duplirali odjeli i opreme, no Kujundžić smatra kako će prvi financijski rezultati biti postignuti tek kada se spoje zagrebačke bolnice.
"Kad se naprave bolnice Zagreb istok i Zagreb zapad, odnosno dvije velike bolnice - u sklopu jedne Rebro i Dubrava, a ostali dio premještati postupno u Blato, tek tada će biti napravljene prave uštede... Mislim da na tome treba ustrajati bez obzira koja Vlada bila. Razgovarao sam i s ljudima iz drugih stranaka i oni se slažu", kazao je.
Kujundžić je najavio stvaranje Nacionalnog robotskog centra i, uz pomoć EU-ovih fondova, kupnju prvog robota koji će biti korišten za sve vrste operacija, kako bi Hrvatska započela dostizati druge zemlje u robotskoj kirurgiji.
Osvrnuo se i na, kako je rekao, ozbiljni problem oko pregovora o novom Kolektivnom ugovoru, u kojima zbog nedovoljne reprezentativnosti ne može sudjelovati Hrvatski liječnički sindikat, rekavši da je o tome bilo govora na Vladi kako bi se pronašlo rješenje.
