''Kada mi je Vlada RH 2001. godine uručila optužnicu Međunarodnog suda u Haagu, odmah sam odlučio da neću bježati, iako je bio veliki pritisak na mene da to učinim i napustim zemlju. Pred odlazak u Haag, u arhivi Ministarstva obrane RH pregledao sam dokumentaciju koju sam vodio tijekom operacije 'Medački Džep ‘93' da se pripremim za obranu. Tu su bili dokumenti koji su dokazivali moju nevinost, no bili su obilježeni oznakom minus.
Djelatnik Ministarstva mi je u povjerenju kazao da je to oznaka dokumenata koji ne smiju završiti u Haagu'', započeo je svoj iskaz umirovljeni general Rahim Ademi u srijedu na Općinskom sudu u Splitu na kojem je tužio RH jer je, tvrdi, selekcijom dokumenata koje je slala tužiteljstvu u Haag prouzročila njegovo neosnovano sedmomjesečno pritvaranje od 25. srpnja 2001. do 20. veljače 2002. godine i terećenje za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, piše Slobodna Dalmacija.
Deklasifikacija dokumenata
Od države Ademi traži da mu isplati milijun kuna nakade i zatezne kamate, a na ročištu je ispričao kako se prije odlaska u Haag obratio ministru obrane Jozi Radošu da izvrši deklasifikaciju dokumenata. Ministar je njegov zahtjev odobrio, te je generalov odvjetnik Čedo Prodanović te dokumente predao Međunarodnom sudu. No, general Ademi u arhivi Ministarstva obrane nije pronašao ratne dnevnike Zbornog područja Gospić i Devete gardijske brigade.
''Učinio sam jedino što mi je preostalo, otišao sam kod predsjednika Stjepana Mesića, jedinoj osobi koja mi je željela pomoći. On je angažirao Željka Bagića i Mira Vidovića iz svog Ureda da pronađu ratne dnevnike, a ja sam otišao u Haag. Vidović je uspio naći ratni dnevnik Zbornog područja Gospić i to u Rijeci gdje sam čuo da je bio sakriven i pred uništenjem, dok ratni dnevnik Devete gardijske brigade nikada nije nađen'', ispričao je sudu general Ademi.
Zataškani dokumenti
Na ročištu se čulo i da je među zataškanim dokumentima onaj o osnivanju Sektora 1 koji kaže da je general Ademi, kao zapovjednik Zbornog područja, ovlasti za tu operaciju detažirao na Mirka Norca, te ratni dnevnik koji kaže da je u ime Stožera akcijom zapovijedao Davor Domazet Lošo. Tu je i dokument koji dokazuje da je Ademi upozorio na nedopušteno vojničko ponašanje i zatražio istragu o tome.
Ademi je pribavio i zabilješku sastavljenu povodom sastanka u Ministarstvu pravosuđa 1999. koja otkriva kako je odlučeno da se sakriju dokumenti koji bi ga oslobodili, a da se drugi generali zaštite.
Imao puno problema
Nakon što je Haaški sud dobio dokumente koji idu u prilog Ademiju, jer dokazuju da nije zapovijedao operacijom 'Medački džep ‘93', pušten je da se brani sa slobode, a vođenje kaznenog postupka je prepušteno hrvatskom pravosuđu.
Ademi kaže da je imao puno problema kada je odlučio otići u Haag, ali da on na Međunarodnom sudu nije dao niti jedan jedini iskaz, već tek na Županijskom sudu u Zagrebu gdje je predmet prebačen. Kada je oslobođen krivnje i kada je želio nastaviti raditi u Hrvatskoj vojsci, sljedećeg dana su ga poslali u mirovinu. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/271166/Default.aspx
