Odgovor na pitanje gdje rade Hrvati starije životne dobi krije se u proizvodnji pića. Da, dobro ste čuli, hrvatski "seniori" najviše su zastupljeni u proizvodnji pića. U slučaju da ste pomislili da je u pitanju sektor poljoprivrede, ne biste previše pogriješili jer baš u tom sektoru radi najviše starijih Europljanja, starijih od 55 godina. Točnije, u poljoprivredi radi trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine, piše Slobodna Dalmacija.
27.09.2012., Split - Tvornica i punionica alkoholnih i bezalkoholnih pica Dalmacijavino koja se nalazi u stecaju, a pokrenuta je proizvodnja i zaposleno je preko 200 radnika. Photo: Boris Scitar/VLM/PIXSELL
U drugim europskim državama je ipak drukčija situacija nego u Hrvatskoj jer primjerice Česi te dobi najviše rade u sektoru rudarenja metala te je svaki drugi rudar stariji radnik. S druge strane, Slovaci i Poljaci u "zlatnim godinama" najviše rade kao zaštitari i u istražnim djelatnostima, dok najviše Danaca, Finaca i Talijana tog godišta rade kao šumari i drvosječe. "Seniori" u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima pa su najčešće zaposleni na poslovima pomoćnika, sobara, kuhara, batlera, vrtlara, vratara, vozača, odgojitelja, dadilja, tajnika itd.
Porasla stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj
Podaci Eurostata kažu da je Hrvatska treća najlošija članica EU kada se gleda ukupna zaposlenost i zato joj je pripalo isto mjesto po zaposlenosti radnika u dobi od 55 do 64 godine. Ipak, nastale su i promjene u vezi toga pa se zaposlenost starijih u Hrvatskoj znatno povećala i to puno više nego ukupna zaposlenost tijekom zadnjeg desetljeća i pol i to s 28 posto, koliko je iznosila 2003. Zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je 2018. na 42,8 posto.
Dakle, stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla je gotovo za 53 posto, a znatno je manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, tek 11,6 posto. Od toga su samo lošiji Grci i Talijani.
'PA ZA ŠTO SMO MI RADILI 38 GODINA? ISPADA DA SMO BUDALE': Umirovljenici ogorčeni zbog uvođenja nacionalne mirovine
Ljudi rade što duže kako bi bili sigurni u vrijeme 'crnih dana'
Kada je riječ o zaposlenosti starijih, Hrvatska je bolja od dvije zemlje - Grčke i bogatog Luksemburga. Naime, Grčka u cijeloj EU nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine. Eurostat je objavio da zadnjih 15 godina, Europljani diljem kontinenta, osim Grka, nastoje sve dulje raditi. To je samo jedan od načina na koji ljudi pokušavaju povećati financijsku sigurnost pod stare dane. Ljudi koji odgađaju mirovinu više zarađuju, nižu dodatna mirovinska prava te će vjerojatno morati uštedjeti dio zarade ili ju prebaciti na privatnu mirovinsku štednju.
No, Eurostat ne govori o tome kakve su mirovine, ali i ne mora jer ako ljudi rade sve dulje, dakle dok su za to zdravstveno sposobni, tada vjerojatno pokušavaju podebljati tanke mirovine ili se dodatno osiguravaju za starost. Stope zaposlenosti među osobama starosti od 55 do 64 godine su 2018. bile u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj više od 70 posto, a niže 50 posto u Hrvatskoj, Malti, Sloveniji, Poljskoj, Luksemburgu i Grčkoj, prenosi Slobodna Dalmacija.