Šef HDZ-a Tomislav Karamarko izašao je pred novinare i članove stranke uz povike "Pobjeda" i "Tomo, Tomo". Rekao je da su pobijedili na ovim izborima i da je to prava anketa s respektabilnim uzorkom. "Čestitam svima vama i zahvaljujem vama koji se niste štedjeli u ovoj kampanji," rekao je.
"Ovo je samo prvi korak. Izašli smo iz jednog ponora parlamentarnog poraza i godinu dana radimo na sebi. I danas smo pobjednici. Rekli smo da moramo mijenjati HDZ, našli smo ono što nije valjalo i naša je deviza 'lopovluk i korupcija van, a poštenje i iskreno domoljublje natrag u Hrvatsku demokratsku zajednicu'!", rekao je Karamarko.
"Uskoro su lokalni izbori i pripremit ćemo se za njih kao i za ove", dodao je i zaključio da očekuje i njima pobjedu. Iako je rekao da ne želi nikoga kriviti za nizak odaziv građana na izbore za EP, istaknuo je da je HDZ tražio da se održe kad i lokalni, jer "je ovo koštalo hrvatski narod 80 milijuna kuna".
Izgubljena bitka, ali ne i rat
"Nadala sam se da ćemo imati za nijansu bolji rezultat, da ćemo imati šest, ali imat ćemo pet zastupnika u Europskom parlamentu, koji će sigurno dobro obavljati svoj posao, izjavila je Vesna Pusić u svojoj izjavi.
Silvano Hrelja je izjavio da moraju analizirati svoje propuste, te je zaključio da jedna bitka može biti izgubljena, ali ne i rat.
Rezultati
Državno izborno povjerenstvo objavilo je neslužbene rezultate glasovanja više od 756 tisuća birača koji su pristupili glasovanju. Riječ je o 20,76 posto biračkog tijela.
Prema podacima DIP-a HDZ, HSP AS i BUZ dobili su 32,99 posto (233 tisuće glasova), SDP, HNS i HSU dobili su 31,77 posto (224 tisuće), a Laburisti 5,75 posto (41 tisuća). Blizu izbornog praga bila je koalicija HSS-a i HSLS-a s 27 tisuća glasova, lista Ivana Jakovčića s 27 tisuća te lista koalicija HDSSB-a, HDSSD-a i Zelenih, s 22 tisuće. Nešto prije ponoći prebrojano je više od 97 posto glasačkih listića.
Kako je objavilo Državno izborno povjerenstvo, broj nevažećih listića je veći od pet posto (više od 36 tisuća). Očito je velik broj građana odlučio na taj način iskazati svoje nezadovoljstvo političkim elitama, Europskom unijom ili jednostavno cjelokupnom situacijom. Primjere takvih nevažećih listića pogledajte arti-201304140437006.
Pusić: "Posao koji radimo je prvoklasan"
"Nadali smo se da će biti izabrano šest zastupnika vladajućih i pet zastupnika opozicije. Ispalo je kako je ispalo", kazala je Vesna Pusić.
Potpredsjednica Vlade i šefica HNS-a nije iznenađena rezultatom Ruže Tomašić. "Ona je uspjela homogenizirati čitavu desnicu".
"Posao koji radimo je prvoklasan, očito ga nismo dobro iskomunicirali", kazala je. Ne vjeruje da će se ovi rezultati preslikati na iduće izbore, pa ni one lokalne koji su za mjesec dana. Rekla je i da nije trebalo istovremeno održati lokalne izbore i izbore za EP.
Ruža Tomašić izjavila je kako rezultati pokazuju da su građani željeli poslati poruku premijeru nakon njegovoga sukoba s njom, te da ono arti-201303170104006 misle i građani. Podsjetimo, izjavila je da je "Hrvatska za Hrvate, a da su svi ostali gosti".
"Ja sam uvijek govorila što sam mislila i birači su to prepoznali", rekla je nositeljica liste HDZ-a, HSP AS-a i BUZ-a, Ruža Tomašić, koja je zahvalila premijeru Milanoviću zbog kampanje protiv nje. Rezultate je dočekala na Korčuli jer joj sin slavi 25 rođendan, što je, kako je rekla, važnije od rezultata izbora.
Kršenje izborne šutnje
GONG nije zabilježio veće nepravilnosti, a bilo je tek nekoliko prijava kršenja izborne šutnje SMS-om te u crkvama. Na biralištu u Petrinji je zabilježen incident, te je zbog vrijeđanja članova biračkog odbora morala intervenirati policija.
Prvi neslužbeni rezultati trebali bi početi pristizati oko 21.45, a Državno izborno povjerenstvo točno u ponoć predstavit će prikupljene podatke do 23.30.
Do sada je najniži odaziv na izborima za europski parlament zabilježen je 2004. godine u Slovačkoj kada je na birališta izašlo 16,97 posto birača.
U Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje su kao i u Hrvatskoj prvi euroizbori održani mimo redovitih izbora, izašlo je nešto manje od 30 posto birača.
Na izborima za EU parlament 2009. najmanje je izašlo Slovaka, zatim Litavaca, Poljaka, Čeha i Slovenaca. Najviše su se iskazali u Luksemburgu i Belgiji jer je ondje izlazak obvezan, a apstinencija se kažnjava.
Članovi u Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.