U utorak je izdano oko 300 propusnica, ali je zbog nedostatka zaštitnih odijela, koja se obvezno moraju nositi, u Gunju ušlo samo 60-ak mještana. Svima njima boravak u selu, u kojem su uz ceste još strvine uginulih životinja, bio je dopušten najkasnije do 18 sati.
Voda koja je u nekim dijelovima Gunje bila visoka pet metara danima se povlači. U središtu mjesta vode gotovo nema, a u nekim dijelovima još je viša od metar i pol.
Željeli otvoriti etno selo, ali sad je sve upitno
"Strašno je. Možda sada još strašnije kad se voda povlači i sve isplivava", rekla je Milena Filipović, koja u Gunji s mužem Josipom živi četiri godine, a poznati su kao skupljači starih stvari i tradicijskih predmeta.
"Šteta je velika. Skupili smo više od šest stotina starina i većina je propala", rekla je ta Rajevčanka, koja je u Gunji željela otvoriti etno-selo, ali, dodala je, sada je to vrlo upitno.
Toga kobnog dana kad je nasip pukao Stjepan Čerkezović iz Gunje bio je na nasipu s dvojicom sinova kad je, kako je rekao, samo odjedanput prostrujala vijest da je nasip pukao.
"Ljudi su se jednostavno razbježali, svaki svojoj kući. Došli smo kući i čekali da vidimo što da radimo. Kroz selo je išla policija i na razglas nas pozivala da napustimo selo. Vikali su: 'Molimo vas, napustite selo. Molimo vas da izađete i ostavite svu imovinu'", rekao je Čerkezović i procijenio da je šteta od poplave na njegovu gospodarstvu nekoliko milijuna kuna. Osim kuće, uništen mu je i novi kombajn te pet traktora, a voda mu je "progutala" i 180 jutara pod pšenicom, sojom i kukuruzom.
'Vjerujemo u skori povratak jer druge nam nema'
"Imam 75 godina i nisam nikada doživio da ostanem bez ičega", rekao je Mijo Mišković, koji je također došao obići kuću. Smješten je u jednoj županjskoj obitelji te se nada da će se naći dobrih ljudi da pomognu njemu i ostalim mještanima Gunje.
Iz Gunje je evakuirano više od 4000 stanovnika koji su, po riječima načelnika te općine Hrvoja Lucića, smješteni diljem Vukovarsko-srijemske županije.
"Vjerujemo u skori povratak jer druge nam nema. Pokušat ćemo uz pomoć države i županije sve obnoviti kako bi se život u naše lijepo mjesto što prije vratio", istaknuo je Lucić.
Utvrditi koje kuće opasne za boravak
Inženjerske ekipe i građevinski inspektori ući će već ovaj tjedan u ona naselja zahvaćena poplavom u koja se može slobodno ulaziti, i koja nisu opasna od zaraze ili putovi nisu zapriječeni, te će utvrditi koje su zgrade opasne za boravak ljudi, najavljeno je u utroak na sastanku predstavnika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sa čelnicima Vukovarsko-srijemske županije i poplavljenih općina.
O tome će izvijestiti i vlasnike objekata, kako bi znali da u opasne zgrade ulaze isključivo na vlastitu odgovornost.
Zamjenik ministrice Željko Uhlir rekao je da su preko Državne geodetske uprave naručene satelitske snimke poplavljenih područja tako da se nedvojbeno može odrediti područje u kojem će se djelovati. Upozorio je, međutim, na nedostatak pravne regulative, podsjetivši da je poslijeratna obnova imala Zakon o obnovi, dok u sadašnjoj situaciji ne postoji pravni okvir za obnovu poplavljenih područja, ali se radi kako bi se taj problem prevladao.
"Raspon šteta je jako velik. Tamo gdje su štete manje, naravno da će se ljudi moći prije vraćati. Ovisno o kategoriji oštećenja bit će i brzina povratka. Ali mi ćemo nastojati da se ljudi vrate ove godine, i oni kojima je najteže stanje", naglasio je Uhlir.
Ivica Sep, načelnik općine Vrbanja u kojoj se nalaze djelomice poplavljena mjesta Soljani i Strošinci, rekao je kako je cilj općinskih vlasti da se povratak u stradala mjesta dogodi što prije.
"Očekujem, ako bude ispunjeno sve što je upravo dogovoreno, da se s procjenama šteta odmah kreće i da možemo očekivati državnu pomoć u sanaciji. Naš cilj je da što prije vraćamo mještane u njihove kuće, posebno radno sposobno stanovništvo koje i samo - kao što su i dosad radili pa ih zbog toga treba pohvaliti - može pridonositi obnovi", zaključio je Sep.
