Najvećih šest poreznih dužnika s "liste srama" u Primorsko-goranskoj županiji su tvrtke u vlasništvu talijanskih državljana, što je otvorilo pitanje je li riječko područje postalo porezna oaza za Talijane. Ipak, Porezna uprava, prema riječima ministra financija Zdravka Marića u vezi tih dužnika nije ostala stajati prekriženih ruku.
"Porezna uprava je reagirala i reagira. Međutim, znate da, s obzirom na institut porezne tajne, pojedinačne slučajeve ne možemo komentirati", rekao je Marić za Novi list odgovarajući na pitanje je li Porezna mogla prije reagirati i nešto više učiniti s obzirom na to kakav model poslovanja te tvrtke koriste.
23.10.2020., Rovinj - Drugi dan konferencije "Izazov promjene", zajednicke konferencije Zagrebacke burze i Udruge dructava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajucih drustava. Konferencija okuplja predstavnike financijske industrije, tijela drzavne uprave i kompanija. Na programu je ministar financija Zdravko Maric odrzao izlaganje. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
Ministar navodi da postoji međusobna komunikacija između Porezne uprave, Carinske službe, Financijskijskog inspektorata, Ureda za sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma, ali i nadzornih službi i ustrojstvenih jedinica koje rade u okviru zakonom propisanih dužnosti i ovlasti. No, dodaje Marić, da je "jednako važno i to što komuniciraju s ostalim tijelima kaznenog progona u Hrvatskoj".
Nabili su 210 milijuna kuna duga, a Porezna nekad reagira i na puno manje
"Dakle, kada se uoče određene anomalije, određene nepravilnosti naravno da se reagira kroz razmjene informacija i onda se postupa. Nevezano, ali i vezano uz slučaj u Rijeci, Porezna uprava pokreće procese nadzora, otvara naloge i u konačnici između ostaloga utvrđuje porezni dug, a onda u suradnji s drugim tijelima, ne samo Ministarstva financija, nego i tijelima kaznenog progona, ako postoje elementi kaznene odgovornosti, po tome se postupa. Službe Ministarstva financija i međusobno, ali i s ostalim službama kaznenog progona, surađuju dobro i dobro rade svoj posao. To pokazuju i neki primjeri iz recentne prošlosti", rekao je Marić za Novi list.
Postavlja se pitanje kako je moguće da šest tvrtki u stranom, ovdje u talijanskom vlasništvu, budu u situaciji da natuku toliki porezni dug u Hrvatskoj i to od čak 210 milijuna kuna. Puno je primjera kada je Porezna bila veoma ažurna kod svog postupanja kada je riječ o iznosima po nekoliko stotina ili par tisuća kuna. U ovom slučaju bili su u igri i po stotine milijuna kuna tijekom proteklih godina preko firmi u talijanskom vlasništvu.
21.11.2018., Sibenik - Porezna uprava u Sibeniku je zatvorila na pet dana pekaru Dan i noc sto je vidljivo iz obavijesti o pecacenju i upozorenju, a vlasnik takodjer obavjestava musterije da ce u tom periodu preuredjivati radnju. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Kako piše Novi list, samo preko LD Metala i Keepmetala iz Užarske 1 u Rijeci od 2017. godine "okrenulo" se najmanje 370 milijuna kuna, kada se gledaju utvrđeni iznosi njihovih poreznih dugovanja. Te tvrtke djeluju prema lako uočljivoj špranci pa se iz javno dostupnih podataka to očito vidi. Pritom, LD Metal, Keepmetal i Giomax samo su zadnji u nizu jer je taj put utaban od ranije - tu su i druge firme kao što su Ecometal i Metali trgovina, no one su u likvidaciji te su ih njihovi talijanski vlasnici registrirali još 2011., odnosno 2014. godine.
Tvrtke bile u Zagrebačkoj banci, ali i u drugim bankama
Najnovija zbivanja oko Zagrebačke banke otvaraju i pitanje jesu li baš ove tvrtke među onim klijencima i transakcijama za koje je nadzor HNB-a utvrdio da se banka u vremenu od početka 2017. do studenog 2019. nije pridržavala svih mjera i procedura koje su propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Je li zbog toga Financijski inspektorat Zabu proglasio krivom te joj odredio jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 33 milijuna kuna? Podaci s Poslovna.hr pokazuju da su i LD Metal i Keepmetal, ali i Prince i Ecometal, imali otvoren žiro račun u Zagrebačkoj banci. No, nisu radili samo tamo nego i s drugim bankama u kojima su pojedini računi još uvijek otvoreni, ali u blokadi tek od ljeta 2020.
"Poštujući bankovnu tajnu, Zagrebačka banka nikad ne komentira individualne odnose s bivšim, sadašnjim ili budućim klijentima", stoji u odgovoru Zabe na pitanje Novog lista jesu li među transakcijama za koje su kažnjeni bile i četiri tvrtke iz "velike šestorke" dužnika u Primorsko-goranskoj županiji.
Odgovor HNB-a na pitanje jesu li utvrdili prekršaje vezane uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i u tim bankama, a ne samo u Zagrebačkoj, tek treba stići.
