Nakon što je premijer oglasila se i mađarska strana poručivši da je 'MOL uvijek bio i ostaje otvoren za razgovor o budućnosti INE'.
Dopisnik političkog tjednika "Pečat" iz Budimpešte, Vlastimir Vujić za Dnevni list kazao je kako takva odluka Vlade Republike Hrvatske 'daje veliki manevarski prostor Orbanu, konkretno kroz fingiranu cijenu dionica, jer zna da Zagreb ne smije povećati javni dug novim kreditnim zaduživanjem'.
Renacionalizacija INE
MOL je poznat kao tvrd pregovarač, smatra bivši ministar gospodarstva i bivši predsjednik Uprave INE Ivo Štern, te dodaje kako Vlada u trenutku kupovine dionica INE mora angažirati izuzetno jake savjetnike i odvjetnike jer smo arbitražu, smatra on, možda izgubili zbog preslabog odvjetničkog tima, piše RTL.
Otkup dionica INE bila je i upravo njegova ideja, a na pitanje kupuje li Hrvatska sada možda uništenu kompaniju, s obzirom na velik broj obnovljivih izvora energije, Štern ja kazao kako tvrtka nije u potpunosti uništena već 'atrofirana u odnosu na ono što je bila prije'.
'INA je nekad bila div, ne samo u Hrvatskoj, već i u Jugoslaviji, ona ima šanse vratiti se na to, a isto tako ima i šanse u Holdingu sa HEP-om nekom zajedinčkom suradnjom se posvetiti obnovljivim izvorima energije te se time dignuti na nivo koji bi opravdao sva ulaganja', kazao je Štern za RTL.
Budućnost INE
Dodao je kako bi INA trebal postati dijelom o energetskog Holdinga Hrvatske, te da joj se time osigurava budućnost.
'Ne zaboravimo da su dijelovi INE, nafta i plin - vrlo bitni dijelovi petrokemijske industrije, a budućnost će obzirom na sve veće učešće električnih automobila i alternativnih energija biti prožeta smanjenom potrošnjom plina i goriva, a povećat će se upotreba sirovina petrokemije, tako da smatram da INA ima budućnost', rekao je.
Na pitanje zbog čega Hrvatska plaira otkupiti dionice MOL-a, a ne onih 7 posto koje su na tržištu i koje su jeftinije, Štern odgovara da dionica na tržištu ne predstavlja vrijednost INE te da je dioničare potrebno zaštititi.
'Ovo će biti posebni pregovori u kojima cijena na burzi ne određuje cijenu transakcije. Ono što bi se tu moglo napraviti jest da se direktno pregovara s MOL-om o cijeni dionica i da se tako analitikom utvrdi vrijednost INE, a kasnije i njezina vrijednost u okviru energetskom Holdinga ili samostalne kompanije', rekao je.
Arbitražni spor
Mađarski MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, a Hrvatska 44,84 posto.
Hrvatska je, naime, početkom 2014. protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.
Hrvatska je zatražila i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata premijera Ive Sanadera.
Međutim, sada je Arbitražni sud odlučio da ponuđeni dokazi nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga sud odbio poništiti.