Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu stvorile su se gužve jer se veliki broj građana jutros došao testirati na hripavac.
U redovima stoje i čekaju svoj red ispred montažnog objekta HZJZ-a nakon što se hripavac, jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti, nakon Splita počeo širiti i glavnim gradom. Teška zarazna bakterija hara među školarcima što je posebno izazvalo zabrinutost kod roditelja.
Gužve i redovi na ovom mjestu stvaraju se već tjedan dana, a oboljelih je sada na razini Hrvatske više od tisuću što je najveći broj u posljednjih 30 godina. Najviše je slučajeva zaraze u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali posljednjih je dana novo žarište postao Zagreb. Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike "Dr. Fran Mihaljević" Goran Tešović kazao je da je broj slučajeva veći nego što su očekivali.
Bolest počinje kao obična prehlada pa se blaži oblici čak ne mogu klinički ni prepoznati što je veliki problem i omogućava širenje infekcije. Karakteristični kašalj koji je prisutan kod predškolske i školske djece, adolescenata te mladih javlja se nakon deset dana do dva tjedna.
"U prvom kataralnom stadiju bolesti vi ga ne možete razlikovati od obične prehlade, a bolest je iznimno zarazna. Dakle, kada rangirate zaraznost zaraznih bolesti, onda su na prvom mjestu su ospice kao najzaraznije, a onda su na drugom mjestu covid, odnosno hripavac. Što znači da jedna osoba će zaraziti 15-16 neimunih osoba", objasnio je.
Zaraza se širi kapljičnim putem, a za one najmlađe može biti izuzetno opasna pa i pogubna. Glavna rizična skupina je mala dojenčad zbog čega se preporučuje da ona čim prije dobiju prvu dozu cjepiva. Potiče se i cijepljenje trudnica koje očekuju da će roditi unutar nekoliko mjeseci.
"Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti jednu dozu cjepiva - ti su opasnosti su da dobiju tzv. hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i podleći. Dakle, oni mogu razviti teški oblik globalne respiratorne insuficijencije i umrijeti zbog sekundarne plućne hipertenzije koja nastaje zbog tog ogromnog broja limfocita koji se stvara u tom obliku bolesti i koji se onda zaglavljuje u plućnoj cirkulaciji i koji je vrlo teško liječiti", objasnio je Tešović gostujući u RTL Direktu.
Istaknuo je da u ovoj epidemiji nisu zabilježeni tako teški slučajevi u Hrvatskoj, no bilo ih je prethodnih godina. U godinama prije pandemije u prosjeku je zabilježeno desetak bolesnika s najtežim kliničkim oblicima.
Cjepivo postoji već 64 godine. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo je 30 posto djece procijepljeno za hripavac. Tešović upozorava da bi postotak oboljelih tamo mogao biti veći u slučaju da infekcija uđe u populaciju.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažević prije nešto više od tjedan dana kazala je da se udio pozitivnih među testiranima kreće između 30 i 50 posto dnevno.
POGLEDAJTE VIDEO: Oko 600 djece u Hrvatskoj sad nemoćno doma hropće. Direkt otkriva kako roditelji koji nisu cijepili djecu lažiraju potvrde
