Katastrofalne poplave su posljedica velike kolicine oborina u sredisnjoj Bosni, reda velicina 80 do 100 mm, koje su od rijeka napravile bujicne rijeke, a to je dovelo do izvanredne situacije.
Rijeka Bosna dosegla je protok od tri do cetiri tisuce kubicnih metara u sekudni, a Vrbas dvije do tri, pa je Sava nizvodno od Broda dosegla protok od sest kubicnih metara u sekudni, dakle 50 posto vise od najviseg do sada izmjerenog protoka od pocetka 20. stoljeca, kazao je Borivoj Terek, nacelnik Hidroloskog sektora u DHMZ Hrvatske, koji je podsjetio da su sustavi za obranu radeni na osnovu ulaznih podataka koji ne poznaju ovakve protoke.
'Tesko je predvidjeti nesto sto se ne pamti 50 ili vise godina'
Sociolog Ognjen Caldarovic, autor knjige 'Prema drustvu uspjesno reguliranog rizika?' istice bzinu, iznenadnost i cestocu pojavljivanja poplava u Hrvatskoj i regiji, koja je u ovom slucaju bila zacudujuca i imala sinergiju s drugim negativnim zbivanjima, ali i srecu u nesreci da slicnih oborina nije bilo u Austriji i Sloveniji.
Tesko je predvidjeti nesto sto se ne pamti 50 ili vise godina, naglasava Caldarovic i napominje da je bilo i lokalnih pitanja poput gradnje kuca gdje to nije predvideno, te dodaje opasnost od klizista.
Strucnjaci se i dalje nerado izjasnjavaju radi li se o klimatskim promjenama ili su u pitanju tek varijacije klime u nekom kratkom vremenu. No, u dokumentu pod nazivom 'Prilagodba klimatskih promjena u Hrvatskoj' iz sijecnja ove godine kaze se da se klimatske promjene ogledaju u porastu prosjecne temperature te laganom padu stope godisnje kolicine oborina
Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti kao veliku opasnost u Hrvatskoj navodi upravo poplave. S obzirom na smjestaj u Podunavlju te jak utjecaj Dunava i Save, Hrvatska je vrlo sklona poplavama, odnosno 15 posto njezina teritorija sklono je poplavama, kaze se u dokumentu.
Hrvatska nema uvjeta za hidroloske prognoze
Tesko je reci kako ce se jedno tranzicijsko drustvo prilagoditi tim opasnostima, ocjenjuje Caldarovic. "Mogu podsjetiti na iskustvo Nizozemske iz pedesetih godina proslog stoljeca, kada je velika oluja na moru izazvala valove koji su poplavili Nizozemsku i izazvali smrt najmanje dvije tisuce ljudi. Tek poslije toga je napravljen sustav brana koji moze odoljeti svim opasnostima. Moze li se u nas takvo sto dogoditi tesko je prognozirati", kaze Caldarovic.
Hrvatske mogucnosti na podrucju hidroloskih prognoza su, prema izjavi Borivoja Tereka, za sada skromne. Imamo dobre meteoroloske prognoze na temelju kojih je moguce dati hidroloske procjene, ali ne vise od toga. S Hrvatskim vodama razvijamo projekt za koji ce nam trebati oko dvije godine, a na temlju koga cemo moci davati hidroloske prognoze koje ce se moci koristiti kao preventivne mjere u ovakvim situacijama, kazao je Terek i dodao da poboljsanju stanja moze doprinijeti i bolja suradnja sa susjedima na razmjeni podataka koja je za sada samo djelimicna.
'Odlicna je ideja o javnim radovima'
Caldarovic smatra da krizno upravljanje na ovom slucaju dobro funkcionira, racunajuci i na dio ljudi koji se nevoljko odlucuju na evakulaciju jer im je zao napustati domove i jer ne mogu sagledati ozbiljnost problema dok ne postane kasno.
Poslije povlacenje vode treba sanirati podrucje, pregledati nasipe i ucvrstiti ih, kaze Caldarovic i dodaje: "Odlicna je ideja o javnim radovima koju je ja najavila Vlada i zbog sredivanja stanja i zbog angaziranja veceg broja ljudi.
