Državna revizija nedavno je objavila izvješće o učinkovitosti raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Dubrovnika. Ocjenjivali su je li Grad Dubrovnik kvalitetno raspolaže nekretninama u svom vlasništvu, točnije je li kvalitetno vodi dokumente, te ubire li maksimalni mogući prihod uz minimalni rashod. Ocjene u izvješću nisu sjajne.
Grad Dubrovnik trenutno u svom vlasništvu ima 269 poslovnih prostora i 276 stanova. Doduše valja kazati kako sve te nekretnine nisu posve 'čiste', odnosno na dijelu njih se vode imovinsko-pravni sporovi. Također, Grad Dubrovnik u svom vlasništvu ima i zemljišta, sveukupne veličine 4 i pol milijuna kvadrata. Od iznajmljivanja poslovnih prostora Grad Dubrovnik u 2014. godini sveukupno je zaradio 22 milijuna kuna, dok je od najma stanova utržio 526 tisuća kuna. Od iznajmljivanja zemljišta dodao je još 881 tisuću kuna.
Naravno dobici od muzeja, zidina i sličnih povijesno-kulturnih stavki ovdje ne spadaju. Zanimljivo Grad Dubrovnik ne vodi evidenciju o vrijednosti pojedinih atraktivnih kulturno-povijesnih nekretnina, ali i drugim stavkama o kojima bi trebalo voditi računa, ističe Državna revizija u svom izvješću.
-Vrijednost građevinskih objekata nije potpuna i cjelovita jer u poslovnim knjigama nije procijenjena i evidentirana vrijednost pojedinih objekata kulturno-povijesne baštine koji su u vlasništvu Grada Dubrovnika, od kojih je većina dana na korištenje ustanovama u kulturi u vlasništvu Grada ili drugim pravnim osobama (prostor muzeja Rupe, Knežev dvor, poslovni prostor Pomorskog muzeja tvrđave Sv. Ivan, Gradske zidine, kazalište, kino dvorane, zgrada doma Maslina). Također, u poslovnim knjigama nije izvanbilančno evidentirana vrijednost poslovne zgrade, odnosno uredski prostor u zgradi gdje je smješten ured gradonačelnika, s obzirom da se radi o prostoru bivše Općine Dubrovnik koji se prema Odluci Vlade Republike Hrvatske iz listopada 1997., trebao dopunskom odlukom rasporediti između Grada Dubrovnika i Dubrovačko neretvanske županije, što do vremena obavljanja revizije nije učinjeno. U poslovnim knjigama nije evidentirana vrijednost ulaganja u građevinske objekte i objekte kulturno-povijesne baštine, koji su dani na korištenje ustanovama u kulturi u vlasništvu Grada ili drugim pravnim osobama. Evidentirana vrijednost nerazvrstanih cesta i javne rasvjete se odnosi na ulaganja koja su obavljena od 2012. do 2014 i u ranijim godinama, dok vrijednost svih nerazvrstanih cesta i javne rasvjete na području grada nije procijenjena i evidentirana u poslovnim knjigama. U poslovnim knjigama nije evidentirana ni vrijednost gradskih i mjesnih groblja – stoji u nalazu Državne revizije.
Više pročitajte na portalu Dubrovačkidnevnik.hr.
