Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka)
Europski gospodarski i socijalni odbor utemeljen je 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora, a funkcionira kao forum za raspravu o jedinstvenom tržištu. Sastoji se od 353 člana koji potječu iz gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz cijele Europe. Članove predlažu nacionalne vlade, a na obnovljivi petogodišnji mandat imenuje ih Vijeće EU-a. Članovi pripadaju jednoj od triju skupina, pojasnila je Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata, ujedno i članica EGSO. Broj članova iz svake države, pojasnila je, ovisi o njezinu broju stanovnika. Hrvatska ima 9 svojih predstavnika, u svakoj skupini po troje.
Odbor pak može savjetovati tijela EU na dva načina. Prvi je da Europska komisija Odboru dostavi dokumentaciju na koju želi dobiti mišljenje samog Odbora, dakle – na zahtjev. Drugi je način taj da sam Odbor samoinicijativno ponudi svoje mišljenje na neku materiju, pojasnila je Pezelj iz SSSH. U prosjeku izdaje 170 savjetodavnih dokumenata i mišljenja godišnje.
"Broj mišljenja na vlastitu inicijativu raste. Odbor preuzima proaktivnu ulogu. Mišljenja Odbora nisu obvezujuća za tijela Unije, ali uvaže ih u gotovo 80 posto slučajeva."
Važno je znati da Odbor sudjeluje i u postupku proširenja EU osnivanjem zajedničkih savjetodavnih odbora. Oni nadopunjuju institucionalni okvir EU koji se odnosi na svaki Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan i ratificiran između EU i zemlje kandidatkinje. Time se organizacijama civilnog društva iz EU i pojedine države omogućuje da prate put te zemlje prema EU nakon početka pregovora o pristupanju. To je platforma za dijalog predstavnika civilnog društva u svrhu rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa. Uz to, možemo često vidjeti kako se prilikom donošenja nekih direktiva Unija poziva na samo mišljenje Odbora, naglasila je Pezelj.
"Upravo zato što je način njihova donošenja specifičan. Mišljenja su dobro izbalansirana između triju interesnih grupa. Nikada se ne ide na preglasavanje, nego se ona dorađuju."
Rad po tematskim sekcijama
Sam rad unutar Odbora se odvija unutar šest sekcija koje se bave različitim pitanjima: Ekonomska i monetarna unija, gospodarska i društvena kohezija; jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja; promet, energija, infrastruktura te ekonomska i socijalna kohezija; vanjski odnosi; poljoprivreda, ruralni razvoj i okoliš; zapošljavanje, društvena pitanja i građanstvo te savjetodavna komisija za industrijske promjene.
Hrvatski su se članovi rasporedili u nekoliko tih sekcija, ovisno o interesnim sferama iz kojih su delegirani. Problem je, pojasnila je Pezelj, što Hrvatska ima mali broj članova pa oni sudjeluju u radu više sekcija.
"To je nama dosta teško pokrivati, a obaveza je mnogo." Tijekom godine održava se devet plenarnih sjednica prije kojih se održavaju sastanci po skupinama kako bi se prije same sjednice definirao stav grupe, odnosno što o nekom prijedlogu misle sindikati, poslodavci i nevladine organizacije, navodi hrvatska članica u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.
"Kada utvrdimo stajališta počinje plenarna sjednica." Članovi odbora se putem web portala informiraju o svojim obavezama i putem kalendara prate gdje se i kada moraju pojaviti.
Naša sugovornica zaključuje kako EGSO pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti EU tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini. Davanjem savjeta Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Europskoj komisiji pruža pomoć u nastojanju da europska politika i zakonodavstvo bolje odražavaju gospodarsku, socijalnu i građansku stvarnost. Zadatak mu je i promicati razvoj EU uz što veće uključivanje raznih dionika kako bi Uniju što više približio građanima.
