Europski parlament je usvojio preporuke za institucionalni sporazum EU-a i Švicarske kojim se želi postići ujednačenost oko pristupa na tržište rada, koje uključuju i zahtjev Švicarskoj da razmotri skraćivanje roka primjene prijelaznih mjera za radnike iz Hrvatske.
Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prihvatio Izvješće o institucionalnom okvirnom sporazumu između Europske unije i Švicarske konfederacije, a u njegovoj izradi je sudjelovala hrvatska zastupnica Željana Zovko kao izvjestiteljica u sjeni Europske pučke stranke (EPP) i predložila amandman za jednak tretman hrvatskih radnika.
Švicarska i EU od 2014. godine pregovaraju o sporazumu o institucionalnimpitanjima u želji da postignu ujednačenu i učinkovitu primjenu kako postojećih, tako i budućih sporazuma o pristupu tržištu.
"Značaj nastavka pregovora sa Švicarskom za Hrvatsku je velik jer se tiče diskriminacije hrvatskih radnika u Švicarskoj zbog postojanja određenih kvota za njihovo zapošljavanje, a to je upravo ono na čemu sam ja insistirala da se ukine", rekla je za Hinu zastupnica Zovko čiji je prijedlog uvršten u konačni tekst izvješća.
Naime, Švicarska je nedavno odlučila produžiti prijelazno razdoblje za radnike iz Hrvatske, kojima je tako spriječen pristup švicarskom tržištu rada do 2021. godine, što nije slučaj s radnicima iz niti jedne druge članice EU-a.
Konkretno, prema ovoj politici, građani Hrvatske koji žele raditi ili živjeti u Švicarskoj duže od tri mjeseca moraju ispuniti stroge zahtjeve za radnom dozvolom.
Po podacima Eurostata, u Švicarskoj je 2017. živjelo 1,4 milijuna osoba iz država članica EU-a dok 320 000 građana EU-a svakodnevno putuje na posao u Švicarsku.
Europski parlament je izrazio žaljenje zbog svih kantonalnih i nacionalnih inicijativa koje bi mogle radnicima iz EU-a, a osobito prekograničnim radnicima, ograničiti pristup švicarskom tržištu rada.
Švicarska je 2017. bila i treći trgovinski partner EU-a iza SAD-a i Kine, te, kako stoji u izvješću, potreba za sporazumom proizlazi i iz toga što se EU-a i Švicarske trenutno zasniva na složenomsustavu od 120 sektorskih sporazuma te bi tako od dodatne koherentnosti i pravne sigurnosti, koristi imale obje strane.
U pregovorima je bilo govora o tzv. "pratećim mjerama", koje je Švicarska uvela 2004. godine sa ciljem zaštite švicarskih poduzeća od dampingaplaća i nepravedne konkurencije, a koje nisu usuglašene sa Sporazumom između EU-a i Švicarske o slobodnom kretanju ljudi.
Prema ovim mjerama, poduzeća iz EU-a, koja žele pružati svoje usluge u Švicarskoj, dužna su to najaviti osam dana unaprijed, te platiti dodatnunaknadu.
Tako je 37 posto poduzeća iz EU-a predmet čestih kontrola u odnosu na samo tri posto švicarskih poduzeća, bez obzira na jednaku razinu neusklađenosti, što je primjer nejednakog tretmana, za koji Europski parlament preporučuje da se popravi.
Pregovori o ovom sporazumu trajali su od 2014. godine do kraja 2018. godine no konačni tekst sporazuma još nije usvojen. Švicarske vlasti pozorno razmatraju nacrt sporazuma savjetujući se s dionicima a taj bi proces trebao biti zaključen tijekom ovog proljeća.U veljači je tekst usvojio Odbor za vanjske poslove, a današnjim usvajanjem u Europskom parlamentu daju se preporuke za stajališta EU-a Vijeću i Komisiji, a poziva i Savezno vijeće Švicarske da podrži usuglašeni tekst.
Uključivanjem pitanja hrvatskih radnika u izvješće Europski parlament se pridružuje zahtjevima Unije Švicarskoj za promjenama u odnosu spram hrvatskih građana.