Naime, prema Vladinim podacima, u državnoj upravi u Hrvatskoj radi oko 53.000 ljudi, a tu nisu ubrojani i deseci tisuća zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim poduzećima. Na plaće državnih službenika i namještenika u Hrvatskoj je lani potrošeno 22,6 milijardi kuna, ili nešto manje od petine proračunske potrošnje.
Europska unija je pak lani donijela proračun težak oko 142 milijarde eura, a za administraciju je izdvojeno 5,7 posto iznosa, odnosno 8,2 milijarde eura. Od toga je 3,3 milijarde otišlo za funkcioniranje Europske komisije, najvećeg tijela Unije koje zapošljava 33.000 ljudi, piše Jutarnji list.
Iako se stupanj birokratiziranosti EU i Hrvatske ne može uspoređivati, jasno je da ih razdvajaju svjetlosne milje – kako po kvaliteti, tako i po načinu funkcioniranja. Naime, dok je u EU način regrutiranja i napredovanja birokrata prilično jasan i transparentan, u Hrvatskoj još caruju nepotizam, političke, rodbinske i prijateljske veze.
"Naši se službenici ne bave suštinom nego formalnostima. Od građana se, primjerice, traži hrpa nepotrebnih papira koji samo kompliciraju život", komentirao je Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti.
