Kako neslužbeno doznaje Novi list, Marko Perković Thompson, Nenad Belan, Zlatko Stipišić Gibonni, Jelena Rozga, Maja Šuput, Marko Grubnić, poznat pod nadimkom Modni Mačak, te Fani Horvat, partnerica splitskog gradonačelnika Željka Keruma, pozvani su prošlog tjedna u prostorije zagrebačke Porezne uprave da objasne zašto je imovina koju su stekli nakon 2008. bitno veća nego što su oni u zadnje četiri godine imali prijavljenih prihoda.
Lidija Samardžija, Gibonnijeva menadžerica, medijske objave o poreznoj inspekciji koja je navodno "češljala" račune popularnog splitskog kantautora nije htjela komentirati.
"Nas nitko iz Porezne inspekcije nije kontaktirao", kratko je kazala Samardžija.
Pomoć roditelja
Dio pripadnika estradne scene već je dao izjave i pritom su se navodno neki od njih pozivali na pomoć roditelja ili prijatelja pri kupovini vrijednih nekretnina, a za sve njih rok za očitovanje istječe u petak. S tim da se Maja Šuput ispričala da ne može doći jer se trenutačno poslovno nalazi u Australiji.
Imovina koja je kupljena prije 2008. godine nije predmet zanimanja Porezne imovine, jer je sve eventualne financijske prekršaje s njom u vezi pokrila zastara. A popis građana čije nekretnine nabavljene u zadnje četiri godine značajno nadmašuju prihode koje su uredno prijavili i na njih platili porez, narastao je na već oko 3.000, a dosad ih je kroz proceduru poreznika u sklopu ove akcije prošlo dvije tisuće.
Osim estradnjaka i takozvanih pripadnika "jet seta", ima tu raznih obrtnika, liječnika, odvjetnika... Svi su oni prijavili državi skromne prihode s kojima bi, poput velikog broja "običnih građana", jedva sastavljali kraj s krajem, a istovremeno su dolazili u posjed kuća, stanova ili dionica vrijednih i po nekoliko milijuna kuna.
Kazna zatvora do deset godina
Ukoliko se pokaže da je imovina sumnjivih koji su pozvani u Poreznu ipak vrednija od njihovih prihoda, država će ustanovljenu razliku tretirati kao dohodak koji nije bio prijavljen i na njega će obračunati i pokušati naplatiti porez na dohodak.
Ukoliko sada ti građani ne budu spremni platiti poreze prema novom obračunu, država ih može i kazneno goniti za utaju poreza. Tako se oni koji daju lažne podatke o prihodima kako bi izbjegli plaćanje obveza državi u iznosima većim od deset tisuća kuna mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakon kaže i da za štetu "velikih razmjera", koja je prouzročena s ciljem, ali ne precizira koliko je to novca, počinitelju prijeti kazna od tri do 10 godina.
