Specijalist epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci Branko Kolarić iznio je svoja predviđanja za jesen , kada ljudi više neće toliko moći boraviti na otvorenom.
Otkrio je i što misli o švedskom modelu borbe protiv koronavirusa. "Ne slažem se s takvim pristupom. Bili su izrazito surovi prema osobama u domovima za starije. Ja vodim Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba, te sam posebno vezan uz tu populaciju. Ne bih volio živjeti u društvu gdje me u starijoj dobi može zateći takva sudbina. Meni je solidarnost izrazito visoko u sustavu vrijednosti, bez patetičnog prizvuka", kaže Kolarić za Novi list.
Jesen donosi još veće probleme
Jesen bi mogla biti komplicirana jer je to doba kada nastupaju druge respiratorne bolesti. "U kasnu jesen i zimu čeka nas sezonska pojava drugih respiratornih bolesti zbog kojih će se, uslijed simptoma kašljanja i kihanja, lakše prenositi i novi koronavirus. Vjerojatno će se dob zaraženih pomaknuti prema starijoj pa očekujemo i veći broj osoba s težom kliničkom slikom i lošijim ishodom bolesti. To bi moglo dovesti do povećanog opterećenja zdravstvenog sustava. Bilo bi lijepo da se prevarim u ovim očekivanjima", rekao je epidemiolog.
Specifične mjere za škole
Što se tiče nove školske godine za koju još uvijek ne znamo kako će izgledati, Kaić kaže kako će se donijeti set mjera, no u planu su i specifične mjere ovisno o situaciji. "Postoji nekoliko modela koji bi mogli smanjiti rizik prijenosa, no ne želim prejudicirati odluke radne skupine ministarstva nadležnog za obrazovanje", rekao je.
'Nisam pristalica kolektivnog imuniteta u ovom slučaju'
Kolarić nije pristalica stvaranja kolektivnog imuniteta jer se još uvijek ne zna kakve posljedice za sobom ostavlja Covid-19. "Dok nemamo dokaza da ne ostavlja, a takvih dokaza nemamo, ja računam i ponašam se kao da ostavlja. Stoga nisam pristalica zaraze zbog stvaranja kolektivnog imuniteta, već se nadam da će cijepljenje prekinuti pandemiju. Za neke zarazne bolesti znamo da imaju kroničan tijek ili da su povezane s nastankom malignih bolesti, primjer je infekcija HPV-om i rak vrata maternice. Ovu bolest proučavamo tek devet mjeseci i još nikako ne možemo isključiti pojavu kasnijih i trajnijih posljedica", kaže.
Prvo cjepivo u proljeće?
Prvo cjepivo on očekuje krajem studenog ili početkom prosinca. "Nakon toga je potrebno vrijeme za proizvodnju dovoljnih količina, tako da računam da bi u Hrvatskoj moglo biti dostupno polovinom proljeća 2021. godine.
Obavezne maske možda i na otvorenom
Kolarić tvrdi da je moguće da bi ujesen maske bile obavezne i na otvorenom. "Moguće je da će i na nekim mjestima na otvorenom biti preporučeno nošenje maski. Iskreno me čudi čuđenje oko ove preporuke: potrebno je održavati na otvorenom distancu od jednog metra s osobama s kojima se zadržavamo duže od 15 minuta. Ako to nije moguće, potrebno je staviti masku. Ne bih se ugodno osjećao da mi za kišnog dana u studenom, dok čekam autobus, neko kihne za vrat, objasnio je.
Savjetuje cijepljenje protiv gripe
Savjetuje ove jesene cijepljenje protiv gripe. "Istodobna infekcija virusom gripe i koronom sigurno pogoršava simptome i povećava vjerojatnost lošijeg ishoda, pa u konačnici i smrtnog. Stoga će ove jeseni biti izrazito važno cijepiti se protiv gripe, a pogotovo za osobe starije životne dobi", zaključio je Kolarić.
Situaciju oko koronavirusa iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
