Brojna nova znanstvena istraživanja ne idu na ruku domaćim i stranim znanstvenicima i članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite koji tvrde da djeca i mladi ne šire previše zarazu koronavirusom. Upravo suprotno, dokazano je kako obolijevaju jednako učestalo kao i odrasli, ali su za razliku od njih vrlo često asimptomatski i ne testiraju se, pa bolest kod njih prođe nezapaženo.
Tako je jedno britansko istraživanje pokazalo da najviše zaraženih u svim dobnim skupinama ima među srednjoškolcima, u Indiji su to poopćili na čitavu maloljetnu populaciju, dok su u Njemačkoj testiranja na antitijela otkrila da je većina učenika imala koronavirus, a da to nije ni znala. Čak su i Amerikanci zaključili da mladi šire koronavirus jednako kao i odrasli, a u Europi strahuju kako će škole postati glavna žarišta zaraze, no ne i u Hrvatskoj.
Naime, kod nas se djeca ne moraju testirati ako im se roditelji zaraze, a u samoizolaciji završe samo ako nalazi testiranja njihovih nastavnika budu pozitivni. Za to vrijeme idu normalno u školu, jer se smatra da ne šire virus i ne obolijevaju. No, sve je više i domaćih znanstvenika koji se tomu protive.
"Apsolutno neistina, dakle svako dijete može biti zaraženo koronavirusom, ali će kliničke slike biti blaže. Sve dobne skupine su osjetljive na ovaj virus počevši od najranije dječje dobi koja prelazi prema odrasloj dobi, to su blagi slučajevi, ali u pravilu asimptomatski", rekao je za RTL voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije KBC-a Osijek, Domagoj Drenjančević.
Povratak online nastave
I epidemiolog Branko Kolarić predlaže povratak online nastave. Prema podacima koje je prikupio, u listopadu je od svih testiranih srednjoškolaca u dobi od 15 do 19 godina njih čak 28 posto bilo pozitivno.
"Za srednjoškolsku djecu ta bolest nije ozbiljna, i za njih je možda najbolje da budu u školama, ali oni se voze u javnom prijevozu, gdje se voze istovremeno radnici koji rade u domovima za starije. Dakle, mi ne možemo izolirati domove za starije i bolnice, a u ostaloj populaciji da nam se nekontrolirano širi epidemija", tvrdi Kolarić koji je ujedno i član Znanstvenog savjeta Vlade, a i njegova kolegica iz tog tijela Andreja Ambriović Ristov se slaže: "Znači od petog razreda nadalje, srednjoškolci i studenti znatno sudjeluju u prijenosu zaraze, posebni problem u ovim dobnim skupinama je da su oni često asimptomatski, međutim još uvijek mogu prenijeti zarazu između sebe, znači u školi, a što je još gore da je donose doma, prenose na svoje roditelje i bake i djedove."
No, na strani ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, koji uporno odbija uvesti online nastavu su i ravnatelji pojedinih škola, poput jedne zagrebačke gimnazije, čiji ravnatelj tvrdi da mu iskustvo govori da nastava još uvijek može ići uživo.
"Današnji podaci su da je dvoje učenika zaraženo i da je 12 učenika u samoizolaciji. Ovo dvoje zaraženih je zaraženo u svojim obiteljima, a samo u dva razreda smo zaključili da postoji mogućnost da se zaraza širi unutar učionice. To je bilo još tamo u početku negdje u listopadu. Međutim mi od tada ne možemo reći da se unutar jednog razreda širi ili da se širi između razreda", rekao je Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog.
Škole ne provode epidemiološke mjere
No, možda bismo trebali dvaput razmisliti o tome. Naime, anketa koju su proveli sindikati u školstvu pokazuje da se u 81 posto škola ne provode epidemiološke mjere, zbog čega obolijevaju i djeca i nastavnici.
"Zapravo dosta nam zaposlenika javlja kako su zarazu upravo dobili na radnom mjestu, a najveći je problem to što se ne testiraju niti zaposlenici ni učenici pa se na taj način zaraza nekontrolirano širi. Oni misle da su je dobili od učenika i od zaposlenika, ne zna se, ali definitivno na radnom mjestu", rekla je Ana Tuškan, tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Epidemiolozi su sve glasniji u nastojanjima da se uvede online nastava, no čini se da se vladajući više boje toga nego širenja zaraze u školama.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.