EKSPLOZIVAN INTERVJU DALIJE OREŠKOVIĆ: /

'Ljudima je pun kufer kumova, ovo je teatar apsurda. Pa nije Hrvatska monarhija Andreja Plenkovića'

Image
Foto: Vjekoslav Skledar/Net.hr
5.10.2018.
12:00
Vjekoslav Skledar/Net.hr
VOYO logo

Dalija Orešković, odvjetnica i bivša predsjednica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa, sama je predložila mjesto za fotografiranje za intervju za Net.hr: nek to bude na Trgu žrtava fašizma, tamo gdje još traju Bandićevi radovi za preuređenje Trga za koje se nikako nije moglo utvrditi ima li sve dozvole ili nema, odnosno, na mjestu tog živog spomenika ignoriranja zakona i procedura. Tamo gdje je bio park pun života, sada je pustoš. "Nek to bude simbolično, to je ono što ostaje iza samovoljne vlasti, samo praznina", napominje.

S Dalijom Orešković razgovaramo o tzv. aferi SMS, o stanju u "institucijama koje bi trebale raditi svoj posao", o nestalim spisima u labirintima DORH-a, o tome je li sve razjašnjeno i je li sve čisto oko formiranja famozne grupacije Borg u preuzimanju kontrole nad Agrokorom, te što bi moglo utvrditi Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa koje je upravo pokrenulo postupak protiv Andreja Plenkovića i Bože Petrova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Kako komentirate Aferu SMS? Premijer Plenković i vodeći ljudi HDZ-a govore da sve što ovih dana curi o navodnim istragama u USKOK-u nema nikakve veze s odnosima u stranci, da to samo "institucije rade svoj posao". Vjerujete li vi da to samo institucije rade svoj posao? Ili je izglednije da se kirurški precizno izvlače dijelovi istražnih radnji ili istraga da bi se eliminiralo Milijana Brkića?

OREŠKOVIĆ: Ovo je jedan u nizu dokaza da institucije ne rade posao kako bi trebale. Evidentno je da pravni sustav ne postupa jednako prema svim građanima, odnosno, da postupa drugačije prema osobama koje su povezane s političkom moći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Afera SMS je otkrila curenje podataka iz istrage o krivotvorenju SMS poruka, uhićen je vozač jednog ministra koji je ujedno i kum zamjenika HDZ-a Milijana Brkića. Otkriva se i slučaj iz 2011. u kojem se sumnjiči upravo Milijana Brkića da je dojavljivao organizatorima prostitucije da ih se istražuje, pa je nestala dokumentacija itd. Vidljivo je golim okom da se puštaju podaci koji inkriminiraju Milijana Brkića. S jedne strane se pokazuje da su neki inkriminirajući navodi o Milijanu Brkiću mogli biti skriveni godinama od javnosti, a s druge strane vidimo ciljano izvlačenje u ovom trenutku?

OREŠKOVIĆ: Da, radi se o instrumentalizaciji sustava. Da je sustav pravičan, da postupa jednako prema svima odmah kada treba, ne bi se mogao tako lako instrumentalizirati. Ako se sada otkriva da su istražna tijela imala još prije sedam godina sve potrebne podatke da poduzmu daljnje korake protiv Milijana Brkića, a ona to nisu učinila, to je ono što zvoni na alarm. Dakle, još prije sedam godina postojali su podaci koji su duboko kompromitirali Milijana Brkića i bili su nekome na raspolaganju, no slučaj se nije istraživao, a potom se čekao ogovarajući trenutak za puštanje tih podataka u javnost. To je čvrsti dokaz o zarobljenosti pravne države i njenih tijela u rukama ljudi koji drže vlast.

NET.HR: Državni odvjetnik Dražen Jelenić objavio je da je dio spisa o curenju informacija o istrazi 2011. - nestao. Od 2011. do danas sigurno je veći broj osoba bio u krugu onih koji su znali za te propuste ili zloporabu sustava. Pa tko je onda odgovoran? Može li se danas utvrđivati i odgovornost onih koji su zataškavali ili pakirali informacije za buduću upotrebu?

OREŠKOVIĆ: Teško je danas o tome govoriti ovako bez uvida u cjelokupnu dokumentaciju. No, ne mislim da se radi ovdje o nuklearnoj fizici, sigurno se može utvrditi trag kretanja dokumenata: tko je kada imao kakve izvještaje i podatke na raspolaganju i što je s njima dalje napravio. Ne radi se ni o kakvim apstraktnim propustima i sigurno se može utvrditi lanac odgovornosti, s konkretnim imenima i prezimenima. Neovisno o tome što svjedoci koji su pred policijom teretili Milijana Brkića takav iskaz nisu ponovili i pred istražnim sucem, slučaj se morao pozorno istražiti, jer je prokazana osoba i nadalje ostala u sustavu, na bitnim pozicijama represivne, a potom i političke moći. S obzirom na tu okolnost, obrazloženje kako se baš ovaj spis izgubio, a da je unatoč tome glavni državni odvjetnik uvjeren kako nikakvog zataškavanja nije bilo, može se protumačiti kao vrijeđanje inteligencije javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Vjekoslav Skledar/Net.hr

Dalija Orešković kaže kako se naše pravosuđe zapravo nikad ozbiljno nije bavilo aferom Agrokor

NET.HR: Možemo li mi danas imati povjerenja u sustav u smislu: da, sigurno će se danas pouzdano utvrditi je li Brkić bio upleten i, ako je bilo zataškavanja, tko je sudjelovao u tome?

OREŠKOVIĆ: Rekonstrukcijom spisa u pravilu se ne može generirati apsolutno sve što se nalazilo i u onom izgubljenom. Ako se u ovom slučaju utvrdi nečija odgovornost, to će biti samo zato jer to očito sada nekome treba. Ali tu opet dolazimo do problema. Ovakvi se slučajevi trebaju utvrđivati i sankcionirati odmah, tada kada se to događa, i neovisno o tome o kome se radi. A ne čekati povoljan politički trenutak u kojem će se utvrđivanje nepravilnosti ciljano iskoristiti za nečije unutarstranačke ili međustranačke obračune. Oboje je jednako štetno. Nama treba uređenje države i pravnog sustava u kojem će oni koji trebaju poduzeti pravne korake moći te radnje činiti profesionalno i pravovremeno i nepristrano, s jednakom oštricom prema svima. Na žalost, mi se sada već godinama suočavamo s istinom da ta oštrica zakazuje prema onima koji imaju trenutačnu političku moć.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stanje nesigurnosti

NET.HR: Dakle, mi se i sada možemo pitati što nam u ovom trenutku ostaje skriveno i bit će otkriveno možda za sedam godina kada netko od aktera izgubi moć?

OREŠKOVIĆ: Da, to je to stanje nesigurnosti. I mi se moramo baviti uzrocima. Moramo raditi na tome da se otklone barijere za pravovremeno rješavanje svih slučajeva neovisno o tome tko je počinitelj. S druge strane, mi imamo ozbiljne prijave protiv premijera Andreja Plenkovića i bivše ministrice Martine Dalić i ostalih uključenih u pisanje lex Agrokora, a te su prijave odbačene u 30 dana bez ikakve ozbiljne argumentacije.

NET.HR: Imate li vi ikakvih saznanja bavi li se DORH uopće više slučajem Agrokor? Znamo da je rekordno brzo odbačena prijava nakon otvaranja afere Hotmail, ali i nakon toga otkrivaju se mnogi zabrinjavajući podaci o tome kako je nastao lex Agrokor i kako su kreatori lexa ubirali enormne honorare nakon primjene tog istog zakona...

OREŠKOVIĆ: Nemam drugih saznanja osim onih koje dobivam iz medija. Znamo npr. iz objava na blogu gospodina Todorića da je on podnio više kaznenih prijava, ali ne znamo bavi li se time USKOK. Svi smo vidjeli obrazloženje za odbacivanje prijave nakon afere Hotmail i evidentno je da se nije radila ozbiljna istraga o svim kontroverznim saznanjima o tome kako je funkcionirala grupa koja je u Banskim dvorima organizirana za pisanje lexa, tzv. grupa Borg. Osobno smatram da je tu ostalo još mnogo vrlo spornih pitanja. Prije svega mislim na utvrđivanje tko je trgovao vrijednosnim papirima u kritičnom razdoblju, jesu li to osobe koje su imale pristup povlaštenim informacijama i tko se na tim informacijama okoristio. To su pitanja koja USKOK nije niti dotaknuo tijekom izvidnih radnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Prijeti li i u ovom slučaju opasnost da sve završi u ladici državnog odvjetnika? Za Mladena Bajića smo znali govoriti da mu previše delikatnih slučajeva ostaje zauvijek zatvoreno u ladici, Dinko Cvitan je krenuo malo odlučnije, a onda je i on nastavio u istom bajićevskom stilu. Sada pak za Dražena Jelenića saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja, govori da je već u više slučajeva pokazao da promptno reagira jedino na premijerov "halo": i u slučaju Agrokor, ali i u slučaju rasvjetljavanja afere s dvoje diplomata u MVP-u. Kako vi ocjenjujete ovo što je do sada pokazao Jelenić?

OREŠKOVIĆ: U mojim očima postoje dva Dražena Jelenića. Prvi je onaj Jelenić kojeg sam upoznala kao predsjednica Povjerenstva, a povodom okolnosti da je on predstavnik Republike Hrvatske u GRECO-u (antikorupcijskom tijelu Vijeća Europe, op.a.). Ta osoba koja ostavlja dojam iznimnog profesionalca, velikog znanja, a u međunarodnom auditoriju uživa ugled i poštovanje. Doista sam ga doživjela kao autoritet, bilo mi je drago znati da imamo tako kvalitetnu osobu u sustavu. Međutim, za mene je on danas posve druga osoba. Sjetite se okolnosti u kojima je izabran, bivšem državnom odvjetniku je već istekao mandat, spekuliralo se do zadnjeg trenutka o njegovu nasljedniku. Sjetite se one tragične epizode njegova prethodnika, Dinka Cvitana, kada je stao uz premijera na press konferenciji na kojoj se javnost obavještavala o novim saznanjima u aferi s putnim nalozima u kojima je glavni okrivljenik Tomislav Saucha, bivši predstojnik Ureda premijera Zorana Milanovića, a danas čovjek koji podupire vladajuću većinu prilikom glasovanja u Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bio je to alarmantni pad povjerenja u tijelo koje bi moralo biti nepristrano i na što većoj distanci od političke moći. Mislim da je Jelenić trebao biti svjestan te percepcije kada je preuzeo dužnost i svojim prvim koracima pokazati veći odmak od politike. No, već je njegov prvi intervju u meni izazvao zabrinutost. Neposredno prije isteka mandata tadašnji državni odvjetnik Cvitan ravnateljici USKOK-a Tamari Laptoš, kojoj je također uskoro isticao mandat, dao je status vršiteljice dužnosti. Na pitanje novinara što će biti s v.d. ravnateljicom USKOK-a Jelenić je odgovorio da mora prvo vidjeti kako će se njih dvoje "kliknuti". Mene je to zaprepastilo.

Dražen Jelenić i Tamara Laptoš su dugi niz godina surađivali i znali su se rezultati rada Tamare Laptoš. O kakvom se "klikanju" tu radi? Danas, nakon ovog brzog odbacivanja kaznenih prijava i niza pitanja koja su ostala otvorena, čini se da još uvijek imamo status v.d. ravnateljice USKOK-a. Sve se to događa u razdoblju u kojem Hrvatska predsjedava Odborom ministara Vijeća Europe, i tim povodom ističe da je borba protiv korupcije prva na listi prioriteta, a i nadalje ima – v.d. ravnateljicu USKOK-a. To nije status koji jamči otvorene ruke i odlučnost u postupcima. Mi svjedočimo potopu pravne države, a ne stvaranju mehanizma za odlučnu borbu protiv korupcije s kojom se lažno reklamiramo na EU pozornici.

Plenković mora postupati po zakonu

NET.HR: Prije ulaska u EU imali smo monitoring EU-ovih institucija kao svojevrsni utjerivač viših standarda u pravosuđu, ali i u mnogim drugim područjima. Tko bi sada trebao "utjerivati" osnaženje pravne države?

OREŠKOVIĆ: Za razliku od Rumunjske i Bugarske nama nije nametnut monitoring za područje pravosuđa. Sjećate se kako je Vlada Jadranke Kosor bila ponosna na to što smo se "izvukli" bez monitoringa. Naravno, razumljivo, i premijerka, ali i šira javnost su to doživjeli kao svojevrsno priznanje da ne stojimo tako loše u području pravosuđa, da ipak imamo solidne standarde. Danas mi se čini da za nas kao državu to i nije bilo najsretnije rješenje. U onom trenutku kada smo mi prepušteni kao država sami sebi, instrumenti daljnje izgradnje neovisnosti pravosuđa su se počeli lagano urušavati. Mi smo danas po borbi protiv korupcije definitivno na začelju EU-a. Od trenutka kada je uhićen Sanader pa do danas – imamo jedno izgubljeno desetljeće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Vjekoslav Skledar/Net.hr

Daliju Orešković snimili smo ispred Meštrovićevog paviljona u Zagrebu

NET.HR: Kako vi komentirate najčešće obrazloženje za sve što se radilo u slučaju Agrokor: cilj opravdava sredstvo i – bila je žurba. Premijer redovno naglašava da je najvažnije da je "spašena kompanija..."

OREŠKOVIĆ: Je li posao premijera da spašava kompaniju ili da brine o svim građanima, o nacionalnom gospodarstvu? Oko Agrokora se stvorila jedna fama, jedan balon od sapunice u kojem se premijer Plenković pokušava prikazati kao spasitelj. A sve je više pokazatelja da to nije tako. Svakog dana otkrivamo nove zabrinjavajuće podatke. Primjerice, iz iskaza bivše ministrice Dalić pred USKOK-om saznali samo da je bilo više sastanaka s Ivicom Todorićem te da je Vlada Saboru, a i drugim državnim tijelima, podnosila neistinita očitovanja. Nedopustivo je u izgrađenim demokratskim sustavima pozivanje na standarde tipa "cilj opravdava sredstvo". Ovdje nije riječ samo o netransparentnosti, nego o čistom pogodovanju i korupciji i opstrukciji svih demokratskih standarda radi ispunjenja ciljeva šačice odabranih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon je donesen s obrazloženjem da nije donesen samo za Agrokor, nego za sve strateški važne kompanije, a pogledajte što se dogodilo ubrzo nakon Agrokora. Otvorio se Uljanik i odmah se pokazalo da taj zakon nije primjenjiv za druge "strateški važne kompanije", nego da je pisan ciljano i isključivo za Agrokor. Ne opravdavam sada način na koji je politika desetljećima javnim sredstvima pomagala i podupirala stvaranje Agrokora, niti niz nepravilnosti koje je država dopuštala, ali nagodba kao navodno spasonosni čin ove Vlade izmjestila je središte kompanije koja je prije nagodbe bila strateški važna za Hrvatsku – u Nizozemsku, u drugi pravni sustav, u drugo nacionalno zakonodavstvo. Kakav god porez na dobit bio, on će se nakon nagodbe plaćati u drugoj državi. Takav potez nije i ne može biti u interesu hrvatskog proračuna i nacionalnog gospodarstva. Spasonosnim rješenjem naše Vlade punit će se tuđa blagajna.

Također se premijer često poziva i na zaštitu radnih mjesta u Agrokoru. No i to je samo na kratki rok. Mislim da se radi o roku od godinu dana nakon stupanja na snagu nagodbe. I blagajnice u Konzumu meni preko puta i svi radnici Agrokora tada ostaju na milost i nemilost novim vlasnicima, kao što su to ranije bili na milost i nemilost Ivici Todoriću. Ovaj zakon je zapravo imao jedan jedini cilj: da se infiltriraju odabrani ljudi u vrh jedne privatne kompanije i da iz nje izvuku enorman novac za osobnu korist. I u tome su uspjeli. Onako kako ja vidim Ustav i ustavne vrednote ove zemlje, dogodila se čista otimačina. Pri tome nikako ne želim štititi Ivicu Todorića, niti tvrditi da je on pošteno gradio kompaniju, ali činjenica jest da je to bilo njegovo privatno vlasništvo. Danas je to Ivica Todorić, a sutra će biti netko drugi.

A pogledajte što radi danas Vlada u jednoj kompaniji u kojoj je Uprava evidentno poslovala štetno, u Uljaniku, a tu je, za razliku od Agrokora, država suvlasnik 25 posto. Što ako Ivica Todorić uspije na nekom od međunarodnih sudbenih foruma dokazati da je imao rješenje odnosa sa svojim vjerovnicima i bez intervencije države? Tko će odgovarati? Tko će snositi štetu? Sigurno ne Andrej Plenković. To ćemo platiti mi, građani, na ovaj ili onaj način. Imati državu ne znači samo imati granice, znači imati Ustav, znači imati zakone, znači poštivati djelokrug rada svakog državnog tijela. Ovo nije monarhija u kojoj Andrej Plenković može raditi što mu je volja.

Andrej Plenković mora postupati prema Zakonu o Vladi, a u tom Zakonu piše da Vlada ima pravo osnivati ekspertne radne skupine, ali i propisuje način na koji se to radi. Ako je Vlada mislila da mora osnovati ekspertnu radnu skupinu za pomoć u rješavanju krize u Agrokoru, to je mogla učiniti isključivo donošenjem odgovarajuće odluke na sjednici Vlade, u čijem je donošenju sudjelovala barem većina svih njenih članova. Ali umjesto toga, pojedini su članovi Vlade okupili svoje prijatelje pod okriljem noći i dali im povjerljive informacije i uloge u kreiranju zakona, bez ikakvog pravnog temelja. Pa čak i kuhar u Banskim dvorima prolazi sigurnosne provjere i ima pravni temelj po kojem radi nešto za Vladu. Ante Ramljak nije imao nikakav legitimitet, nikakvo pravo niti ovlast za održavanje sastanaka s predstavnicima Knigtheada i Sberbanka, u ime Vlade. O postojanju i ulozi Borg grupe, Vlada je prikrivala podatke i lažno se izjašnjavala drugim državnim tijelima, očito kako bi se toj grupi dala politička zaštita u izvlačenju novca. Ovdje se ne radi o netransparentnosti, već o pogodovanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: I tko je to trebao sve istražiti? Ili još uvijek može istražiti? DORH?

OREŠKOVIĆ: Da, DORH. Ali nažalost, odlučili su se skrivati iza pravne forme. Nisu napravili posao kako su trebali. Primjerice, ja ne znam što su mislili istražitelji USKOK-a kada su čitali iskaz Zorana Besaka (jednog od člana skupine Borg, op.a.) On doslovno kaže da su morali djelovati u tajnosti da spriječe Todorića da sam po tržišnim principima postigne dogovor s dobavljačima. Zar je moguće da USKOK-u tu ništa nije bilo sporno? Pa bit će sporno za vijeke vjekova. Ali bojim se da će i ovo proći bez pravog pravnog epiloga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što radi Povjerenstvo?

NET.HR: Povjerenstvo za sukob interesa na svojoj posljednjoj sjednici najavilo je pokretanje postupka protiv Andreja Plenkovića i Bože Petrova. Kakva su vaša očekivanja, hoće li Povjerenstvo rasvijetliti neki od tih spornih trenutaka iz rada grupe Borg u Banskim dvorima?

OREŠKOVIĆ: S obzirom na to da se slučaj doista ne rješava tamo gdje bi trebalo, u tijelima kaznenog progona, dobro je da se barem nešto pokuša rasvijetliti i da se barem dobije institucionalna osuda u tijelu kakvo je Povjerenstvo. No, pogledajmo primjer Tomislava Sauche. Bi li bilo dovoljno i primjereno da se aferom Dnevnica bavi Povjerenstvo u okviru Zakona o sukobu interesa, ili je ipak važnije da se utvrdi kaznena odgovornost? Na isti način niti postupak protiv Plenkovića samo pred Povjerenstvom ne može biti dovoljan. Podsjećam da je vezano za slučaj Agrokor i protiv ministrice Dalić, kao i protiv Andreja Plenkovića postupak pokrenut samo zbog povrede etičkih načela, zbog gubitka vjerodostojnosti i integriteta političara. Meni je to sporno.

Mislim da postojeći dokazi ukazuju na mnogo težu povredu, da se mogu podvesti pod jedno od zabranjenih djelovanja, primjerice zloporabu posebnih prava u obnašanju javne dužnosti. Za zloporabu se može izreći sankcija, a za povredu etičkih načela samo deklaratorna, načelna osuda, što zapravo predstavlja samo javnu kritiku. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je već tijekom rasprave o pokretanju postupka jedna od članica Povjerenstva tumačila kako u slučaju Agrokor vjerodostojnost premijera nije dovedena u pitanje. To upućuje na nerazumijevanje konteksta. Radi se o premijeru koji je lagao pred Saborom, koji je Saboru upućivao lažna očitovanja.

Image
Foto: Vjekoslav Skledar/Net.hr

Dalija Orešković

NET.HR: Povjerenstvo je odlučilo da uopće neće razmatrati uključivanje odvjetnika Borisa Šavorića, odvjetnika u čijem se uredu snimao spot HDZ-a? Ne spominje se niti dovođenje odvjetnika Danijela Klobučara, osobnog prijatelja premijera Plenkovića?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

OREŠKOVIĆ: Ovo je postalo pravi teatar apsurda. Martina Dalić je pred USKOK-om u svom stilu izjavila: pa u čemu je problem, vidjela sam ja iz odluka o radnim skupinama iz Milanoviće vlade i iz vlade Jadranke Kosor da nema bitnih odstupanja u odnosu na stručnost članova grupe Borg. Ali tu je ključ problema. U tim su slučajevima postojale pisane odluke Vlade o formiranju tih tijela, Vlada je imenovala osobe kojima je dala određene zadatke i ovlasti, odredila je krug. U ovu je skupinu svatko dovodio i pridruživao skupini koga je htio. Kada je htio.

U slučaju Tomislava Karamarka utvrđeno je da interesna povezanost proizlazi iz poslovnog odnosa između tvrtke u suvlasništvu njegove supruge i tvrtke u vlasništvu Josipa Petrovića, a u ovom je slučaju zanemareno da je Andrej Plenković predizborni spot "Vjerodostojno" snimio u luksuznom Šavorićevu uredu, i to navodno bez naknade, niti je utvrđeno kakva je povezanost s Danijelom Klobučarom. Je li on možda Plenkovićev kum? Zar ne bi bilo važno to rasvijetlili. Postoje već takvi primjeri u Povjerenstvu. Sjetite se prijave u kojoj se navodi da je Plenković imenovao za veleposlanika u Londonu Igora Pokaza s kojim je navodno u kumskom odnosu. To se lako može utvrditi, već se tražila takva dokumentacija. S obzirom na to da je Danijel Klobučar odvjetnik, a imao je pristup povjerljivim informacijama, trebalo je provjeriti je li on, ili netko od njegovih klijenata u kritično vrijeme trgovao s udjelima u Agrokoru ili društvima povezanima s Agrokorom?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvod u kazneni progon Milijana Brkića?

NET.HR: Ali jedno drugo kumstvo je rasvijetljeno: kum Milijana Brkića je bio vozač ministra Tomislava Tolušića...

OREŠKOVIĆ: Vjerujem da je u Hrvatskoj ljudima već pun kufer kumova i kumstava koja znače put do zapošljavanja ili neke druge koristi. Zato pakiraju kufere i odlaze odavde. Kakvu poruku šalje ova Vlada kada osobu koja je u povlaštenoj mirovini od 12 tisuća kuna zapošljava još na ugovor o djelu, a ne zapošljava ljude kojima je egzistencijalno nužan posao?

NET.HR: Što vi mislite, kako će završiti cijela ova kolekcija afera koje se otvaraju oko Milijana Brkića? Je li ovo uvod u njegov kazneni progon?

OREŠKOVIĆ: Možda će i doći do otvaranja nekih novih istraga protiv Milijana Brkića, a vrlo vjerojatno i još nekih osoba iz njegova kruga. No to nije nešto što bismo trebali shvatiti kao nekakav osobito pozitivan pomak za cijeli sustav. Brkić je sporedan. Danas je to on, sutra će se nekome drugome nešto izvući, a nešto drugo nekom drugom prikriti. Nas treba brinuti funkcioniranje cijelog sustava, koji politika očito instrumentalizira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A što čini oporba? Predlaže formiranje saborskog istražnog povjerenstva, tijela za koje je dokazano da je neučinkovito. Umjesto toga trebalo bi analizirati što je sve pogrešno u zakonima kojima je propisan način rada određenih tijela i što bi trebalo hitno promijeniti. Trebamo li možda mijenjati nešto u načinu na koji se bira glavni državni odvjetnik kako bismo ojačali njegovu neovisnost? Trebali bismo se detaljno posvetiti čitanju izvještaja glavnih državnih odvjetnika unazad barem pet godina u kojima se ukazuje na neodgovarajuće uvjete u kojima to tijelo radi, pa poslušati sve suvisle prijedloge kojima se to tijelo institucionalno, kadrovski, tehnički i na sve druge načine jača.

NET.HR: U kojoj je fazi priprema vašeg političkog angažmana?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

OREŠKOVIĆ: Moje namjere su prilično ozbiljne, radim na strukturi. Nakon intervjua u kojem sam najavila svoj politički angažman javilo mi se puno ljudi, ja sam također pristupila nekim ljudima za koje sam na temelju njihova javnog angažmana zaključila da bi mi mogli biti srodni. Razgovaramo. Želimo izgraditi zdravo tkivo, okupiti neokaljane ljude. Stvaramo koheziju, za sada u miru i tišini gradimo temelje.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike