Na očigled vidimo i osjetimo da sve oko nas poskupljuje te je i inflacija narasla za gotovo 13 posto, jesu li onda barem približno toliko porasle i plaće u Hrvatskoj? Ni približno, a ako i jesu, onda vrlo malom broju građana.
Povećanje primanja u posljednjih pola godine
Za više od polovicu, čak 55 posto (55,0 posto) primanja su u zadnjih šest mjeseci ostala potpuno ista. Sreće da im je nešto povećana plaća imalo je 35 posto (35,2 posto), dok ima i onih kojima su primanja manja - 6 posto (5,8 posto) ispitanih.
Iako možda i zvuči puno da su trećini građana porasla primanja, no kolika su zapravo bila povećanja?
Za 61 posto (61,4 posto) primanja su veća tek do 5 posto, kod prosječne plaće u Hrvatskoj to je tek oko 300 kuna.
Za samo 27 posto (27,3 posto) Hrvata plaća je narasla do 10 posto dok se povećanju većem od 20 posto razveselilo niti 3 posto (2,8 posto) ispitanih.
Zanimljivi su i socio-demografski podaci koji se odnose na spol pa je tako za 39 posto (39 posto) Hrvata narasla plaća dok je 32 posto (31,9 posto) Hrvatica dobilo povećanje primanja. Za čak 54 posto (54,4 posto) ispitanika u dobnoj skupini od 61-70 su porasla primanja, ali treba isto tako pometnuti da su u toj dobnoj skupini građani u mirovini čiji je porast povećala Vlada s jesenskim mjerama pomoći.
Što se tiče regijske stratifikacije podataka otprilike su jednako raspoređeni postoci povećanja primanja pa se tako kreću između 33 posto i 38 posto. U Zagrebu i okolici je povećanje primanja dobilo najviše građana (37,8 posto), a svega 33,6 posto Slavonaca je bilo te sreće da su im primanja narasla.
Očekivanja u pogledu osobnih financija
U istraživanju nas je i zanimalo kako gledate na svoje prihode u idućoj godini. Čak polovica vas smatra da će vam se financijsko stanje pogoršati (49,5 posto), a gotovo 30 posto (29,3 posto) da će ostati isto.
Dok je 15 posto (14,8 posto) optimističnih koji su uvjereni da će im financije u 2023. godini donekle ili značajno porasti. Najpesimističniji su oni u dobi između 31 i 40 godine, a pesimističniji spol oko povećanja primanja su žene (21,2 posto ih smatra da će im se primanja značajno pogoršati, a 29,5 posto da će im se donekle pogoršati).
Zagrepčani i oni koji žive u okolici su najoptimističniji oko očekivanja u pogledu osobnih financija pa ih svega 16,4 posto smatra da će im se značajno pogoršati situacija, za razliku od čak 24,1 posto Dalmatinaca koji smatraju isto.
Kako kupujemo u krizi?
Na sve ovo kao ljudi i kupci nismo mogli ostati imuni, pa pogledajmo koliko su inflacija i poskupljenja promijenili naše ponašanje. Više od 41 posto (41,2 posto) građana počelo je kupovati na akcijama.
Oko 13 posto (13,1 posto) počelo je manje kupovati neprehrambene proizvode, ali i velika ekonomična pakiranja (13,0 posto), dok oko 11 posto (11,4 posto) sada kupuje samo osnovne prehrambene namirnice ili marke trgovačkih kuća koje su u pravilu jeftinije od konkurencije. Dok oko 2 posto (2,4 posto) građana kupuje samo ono što im treba. Ništa se u kupovanju nije promijenilo tek za 1 posto Hrvata.
Utjecaj poskupljenja na emocionalni život građana
Budući da se za samo 1 posto građana ništa nije promijenilo kada je kupovina u pitanju, jesu li onda ova poskupljenja utjecala na emocionalni život ostalih 99 posto ispitanih? Itekako jesu.
Izrazito ili donekle poskupljenja su emocionalno djelovala na više od 74 posto (74,3 posto) ispitanih, malo na 17 posto (16,7 posto), dok 7 posto (7,0 posto) vas gledajući cijene u izlozima i po trgovinama vjerojatno pjevuši: "Ništa mi neće ovi dan pokvarit". A, iako su autori tog hita Dalmatinci, sugrađani ih očito i nisu poslušali jer je inflacija izrazito djelovala na emocionalni život najviše upravo u Dalmaciji, gotovo 48 posto (47,7 posto) , zatim u Sjevernoj Hrvatskoj 46 posto (45,8 posto), dok je na dnu ljestvice Zagreb i okolica, ali i dalje visokih 37 posto.
Zanimljivo je da je na emocionalni život Hrvatica više utjecalo poskupljenje pa ih je 45 posto (45,4 posto) kazalo da na njih izrazito djeluje dok je 38 posto (37,8 posto) Hrvata reklo isto.
Dodatno, čak na 65 posto (65,2 posto) ispitanih koji imaju završenu osnovnu školu ili nemaju završenu školu je kazalo da im je na emocionalni život poskupljenje izrazito djelovalo u odnosu na osobe s višim ili visokim obrazovanjem (31,3 posto).
Tako da unatoč poskupljenjima, treba čuvati i fizičko, ali i psihičko zdravlje.
NAPOMENA: Ekskluzivno istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 02. studenog do 04. studenog na uzorku od 1300 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardnu grešku je +/- 2,7 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
