STO DANA VLADE /

Ekskluzivni intervju s premijerom: Plenković ponovio da namjerava kupiti Inu, da se ne odriče Barišića i da kritičari pretjeruju

Povodom sto dana Vlade premijer Andrej Plenković u intervjuu za RTL Danas je još jednom osudio ustaški režim i objasnio zašto je HOS-ova ploča u Jasenovcu i dalje ondje. Tvrdi da je znao za namjeru predsjednice da ide na put u SAD

26.1.2017.
18:28
VOYO logo

Prije sto dana Andrej Plenković je preuzeo ključeve Banskih dvora. Što je od tada napravio i je li napravio dovoljno te kamo vodi Hrvatsku - o svemu tome, ali i o aktualnim pitanjima, premijer je razgovarao s našim reporterom Hrvojem Krešićem.

Sto dana je za vama. Što vam je bilo najteže? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trebalo je u jako kratkom roku, sad gledam ne samo ovih sto dana nego i onih ranijih skoro tri mjeseca u unutarstanačkoj kampanji i kampanji za Sabor, jedan vrlo visoki tempo aktivnosti, a nakon pobjede na izborima i dgovora s Mostom, formiranje Vlade, vrlo česti odlasci pred Sabor, intenzivan dijalog i sa javnošću i sa oporbom. Ono što je bilo najbitnije za mene je da smo utemeljili put rada ove Vlade, a on je politički stabilna parlamentarna većina, zemlja sa što manje podjela, usmjerenost prema gospodarskom rastu, jasna poruka i pravne sigurnosti i društvene solidarnosti. Te četiri poruke će biti okvir kroz koji ćemo provoditi većinu naših i zakonskih prijedloga i ostalih mjera i na tome ću kao predsjednik Vlade inzistirati. 

Na sjednici Vlade ste danas rekli da ako je ovo medeni mjesec, možda bolje ne ići u brak. Ali imali ste nekih priča, nekih tenzija i situacija koje nisu bile baš jednostavne. Jedna od onih koja je obilježila tih prvih sto dana bila je i Ina. Zašto ste se odlučili na taj potez? Kako biste vi hrvatskim građanima, poreznim obveznicima objasnili moramo kupiti Inu? Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pa mi smo neovisno o arbitraži, dakle ovo što je došlo iz Ženeve u kontekstu aribtraže koju je Hrvatska pokrenula pred Unictralom, imali svoj paralelni proces. Mi smo od početka rada Vlade razmišljali na koji način razriješiti situaciju koju imamo sa Inom, taj vrlo, ja bih rekao, i nekada nesretan odnos između Ine i MOL-a. Problemi koji su se akumirali tijekom prethodnih godina od onog prvog iskoraka prema privatizaciji 2003., 2009. arbitraža u Washingtonu, nakon toga Uncitral, odnosi, koji nisu po mom sudu ni blizu onoga što bi trebali biti partnerski i vrlo konstruktivni.

Ovo što govorite je povijest. Ja sam vas pitao zašto povuči taj potez.

Zato što smatram da hrvatska država treba voditi računa o svojoj energetskoj sigurnosti, orpskrbi energijom. Ina je naša nacionalna kompanija.

Koja je u jako lošem stanju. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koja može biti u boljem stanju nego što je, koja može biti vertikalno integrirana, koja treba imati svoja nalazišta i nafte i plina, koja može imati svoje rafinerije, koja može imati svoj maloprodajni lanac, koja ima preko 11 tisuća zaposlenih i koja je u hrvatskom gospodarstvu i u najtežim trenucima, sjetimo se Domovinskog rata, odigrala ključnu ulogu, možemo reći opstanka gospodarstva u tom trenutku. Fosilna goriva će jedno još solidno vrijeme biti jako interesantna za sve ono čime se mi svi skupa bavimo i u tom pogledu smatram da je ovakva odluka ispravna odluka ne samo u nacionalnom interesu, ne samo u smislu emocije ili u smislu nastojanja da se eto pokaže jedan interes od strane vlade da velike kompanije budu u državnom vlasništvu, nego i glede energetske sigurnosti i u konačnici konkurentnosti i komeptitivnosti Ine na regionalnom tržištu.

Ali za koji god od modela koji se barem trenutno u javnosti vrte, za koji god da se odlučite - da li će to biti konzorcij naših javnih tvrtki Janafa i HEP-a koji će otkupiti taj udio ili će se ići na IPO pa ćemo uzeti novac od mirovisnkih fondova, građana, drugih investitora? Ako taj novac bude iz Hrvatske, vi ste svjesni da ćete u jednom potezu 2-3 posto hrvatskog BDP-a izručiti Mađarima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije svega idemo pogledati  zašto razmišljamo o inicijalnoj javnoj ponudi HEP-a 25 posto minus jedna dionica kao najboljoj opciji. Reći ću vam zašto. Takva vrsta vrlo precizno definirane parcijalne, segmentirane ako hoćete, privatizacije je bila na dnevnom redu pretprošle vlade. IPO HEP-a, to sam pokazao u Saboru, se pripremao, radila je na tome vlada SDP-a na čijem je čelu bio Milanović, ministar Vrdoljak je bio ministar gospodarstva i oni su vrlo detaljno uz stručni savjet vrlo respektabilnih partnera kao što je Morgan Stanley, kao što je Sberbank, kao što je Unicredit Zaba i plus pravni savjetnici radili na dokumentu koji je dobar za HEP. Ja sam čitao taj dokument. Kad ga gledate pažljivo argumentancija je vrlo interesantna i glede radnika i glede funkcioniranja kompanije i glede korporativnog  upravljanja. Sve ono što možete navesti zašto je IPO dobar pa čak i usporedba sa brojnim drugim energetskim kompanijama zemnlja srednjoistočne Europe koje su postizale bolje rezultate nakon što su išle u sličan oblik možemo reći parcijalne privatizacije.

Vi želite na jedan kratak period riješiti taj problem. Naći novac, sanirati Inu i opet tražiti nekog strateškog partnera koji će ući u Inu. Jesam li dobro shvatio?

Želim inetres i utjecaj hrvatske države u dvije ključne energetske kompanije - Ini i u HEP-u. Ono što bi bilo 75 posto plus 1 dionica u smislu korporativnog upravljanja, država kao vlasnik tada ima i najveći upliv i utjecaj i donosi ključni strateški smjer kvalitetnog upravljanja. To je intencija. U ovom trenutku HEP ima vrlo dobro poslovanje, ima dobit, smatramo da je on u ovom trenutku najprimjereniji i najprikladniji način kako da ostavrimo ovaj drugi cilj. Ne želim spekulirati o cijeni Ine, jer je riječ o kompaniji čije dionice kotiraju na burzi. Postoji način i metodologija kako se dolazi do izračuna vrijednosti kompanije i tko i kako pregovara oko toga kako cijelu transakciju izvršiti. Radimo pripreme, osnovali smo Savjet, imamo stručne ljude koji će se time baviti, tražit ćemo savjet i onih koji se bave na međunarodnoj razini s takvim poslovima kako bi ga mogli realizirati na najbolji način. 

Zašto tako grčevito branite Barišića? Sigurno ste vidjeli analizu Ivana Đikića koji je pobrojao devet stvari koje su vidljive da je to plagijat. Da je preuzeo Wikipediju pogrešno itd. Zar je zaista tako važno da on ostane? Nije li grozna poruka da nam je ministar znanosti plagijator? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije on plagijator. Ukoliko ćete cijeli integritet, cijelu znanstvenu karijeru, cijeli politički angažman svesti na jedan članak, jednu fusnotu i zbog toga imati ovoliku aferu, a radi se o tekstu koji je napisan 2008., kojeg je on sam korigirao 2009. prije nego što je bilo tko pokrenuo postupak pred bilo kojim etičkim povjerenstvom, prije svega Sveučilištem; da su Sveučilište u Splitu i Zagrebu reagirale u prilog Barišiću, da se cijela tema izvukla tek kad je on postao ministar, da su se aktivirali određeni ljudi, da se sada cijela javnost bavi jednim člankom. Ne vidim da je samo ministar Barišić, njegov članak i njegova fusnota toliko bitna. Mislim da je cilj puno ozbiljniji, a to je stabilnost vlade. Ja sam formirao stabilnu vladu zajedno s Mostom i ona će takva i ostati. 

Malo podsjećate na premijera Milanovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda zato što smo isti studij studirali.

Vratili ste se iz Jeruzalema nedavno. Potpisali ste se tamo, napisali ste jedan dosta dirljiv komad teksta o holokaustu, ne ponovilo se nikad više. U isto vrijeme u Jasenovcu imate ploču 'Za dom spremni' i još ništa niste napravili po tom pitanju. Jeste li se osjećali licemjerno u tom trenutku?

Ne. Ja sam kao predsjednik Vlade RH pozvan u Izrael od strane premijera Netanyahua. Imao sam izvrsne susrete i s njim i sa izraelskim predsjednikom, čelnicom opozicije i sa drugim sugovornicima. Niti u jednom trenutku sa bilo kim od izraelskih sugovornika ova tema nije bila niti predmet razgovora niti je bila na dnevnom redu.

Ali koordinacija židpvskih općina u Hrvatskoj neće doći na službeno obilježavanje Dana holokausta upravo zato što im očito ovo smeta, ne činjenje Vlade u ovoj situaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao i ostali čelnici koji posjećuju Izrael bio sam u Yad Vashemu u Muzeju holokausta neposredno uoči dana sjećanja na najveći genocid koji se dogodio u 20. stoljeću i izrazio svoje poštovanje i svoje zgražanje nad projektom koji je bio zaista zastrašujući. Moj stav i stav ove vlade glede antismetizima, glede svega onoga negativnog što se zbilo u vrijeme ustaškog režima između 41. i 45. je vrlo jasan i vrlo ga jasno i decidirano osuđujem. Ono što radimo u ovom trenutku, povući ću parelelu, mislim da javnost treba tu raditi distinkciju. Stalno se povlači paralela iz 2004. sa spomenicima koji su bili podignuti Francetiću i Budaku na kojima nije bilo natpisa sa ovim pozdravom. Ovdje je riječ o ploči koja je postavljena braniteljima dragovoljcima HOS-a koji su poginuli u Domovinskom ratu braneći Hrvatsku od velikosrpske agresije Miloševićeva projekta. Ovo nije ploča koja je data u spomen nekome u kontekstu 2. svjetskog rata i ustaškog režima. To je nešto sasvim drugo i sasvim različito. Upravo zbog toga želim kao predsjednik Vlade koji je pravnik djelovati na zakonit način. Ta ista udruga, neke su registrirane krajem 90-ih, neke početkom 2000., nema političke opcije ili vlade koja na nekoj razini državne uprave nije pozitivno sankcionirala registriranje tih udruga s tim pečatom i tim pozdravom. Ono što želim je da formirajuće povjerenstvo, na kojem zaista moji suradnici temeljito rade, okupiti širi krug ljudi, stručnjaka, koji bi sagledali taj problem i sa pravnog aspekta, povjesnog aspekta, političkog aspekta došli u situaciju da iznjedrimo dokumente.

Mislim da se moramo odrediti na jedan način koji više ne generira podjele u društvu. Moja osnovna teza u lipnju ove godine bila je da moramo smanjiti tenzije i podjele u društvu koju ste mogli u zraku osjećati. Ovakve teme generiraju te podjele. Vrijeme je, a tako sam doživio i onaj zaključak i u Saboru. da ih pokušamo dogovoriti, odrediti se prema njima i ja se nadam zatvoriti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako biste u ovom trenutku opisali odnos sa predsjednicom Republike? Jeste li zaista znali za njen put u SAD i jeste li znali da će se taj njen vlastiti opis puta toliko puta promijeniti u tijeku zadnjih tjedan dva?

Znao sam da predsjednica namjerava ići u SAD. Čuli smo se i nakon toga, izvjestila me o svojim susretima i svojim aktivnostima. Uostalom, i vi ste pročitali službenu bilješku koja je, eto, osvanula na portalima.

U kojem je stadiju istraga?

To zna kolega Stier. Ja sam razgovarao s njim neposredno nakon što smo vidjeli da je bilješka objavljena na portalima. Da se pokuša vidjeti kako to da dokumenti koje producira hrvatsko vreleposlanstvo završavaju u javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li netko iz Ureda predsjednice namjerno pustio tu bilješku van kako bi ispalo da je ona tamo zaista radila dobar posao i kako bi otklonila bilo kakve sumnje koje su se nadvile nad taj njen put?

Ja neću prejudicirati rezultate istrage. Ja vjerujem da oni koji su za to zaduženi mogu naći pravi razlog zašto je ta bilješka završila u medijima. Ono što je po mom sudu bitno, a to je da je predsjednica Republike tijekom svog boravka u SAD-u po mom dubokom uvjerenju željela obaviti kontakte i razgovore koji mogu biti korisni za RH, a u svjetlu tada tranzicije i uoči nastupanja nove Trumpove administracije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo