Hrvatska će od 2023. biti u eurozoni i više je nego očito kako će uvođenje eura donijeti novi inflacijski pritisak na cijene, no ekonomist Željko Lovrinčević kaže kako je sada prerano za razmišljanje o eventualnoj odgodi uvođenja eura.
"Na oku moramo imati novi moment, a to je da u slučaju odgode nema nikakve garancije da ćemo iduće godine ispunjavati mastriške kriterije. Tek ulazimo u razdoblje ubrzane inflacije, tek sad ona postaje problem u poduzećima zbog visokih cijena energenata", kaže Lovrinčević za tportal.
'Euro će postati oštra politička agenda'
No, faze inflacije Hrvatsku tek čekaju, a odrazit će se i na povišene cijene tijekom turističke sezone. Druge zemlje EU-a ne ovise o turizmu kao mi, pa nisu ni imale takve periode snažnog rasta cijena, kakav čeka nas, a to će dovesti i do drugih komplikacija.
"Pojedini ljudi već sad razmišljaju o tome da podignu cijene kako bi potkraj godine izbjegli dolazak na razne crne liste", kaže Lovrinčević pa dodaje:
"Pokrenuli smo mehanizam očekivanja. Čim se krene razmišljati u smjeru iskazivanja dvojnih cijena u trgovinama, postaje jasno da se ambijent neće promijeniti, sad je kasno za odustajanje od eura. Nažalost, ono se poklapa s inflacijskim ciklusom i njegovo uvođenje ostavit će gorak okus zbog skupih energenata, turizma i hrane. Nova valuta dolazi na kraju inflacijskih udara i većina ljudi tome će pripisati sva poskupljenja, što je neopravdano i netočno. Euro će postati oštra politička agenda, bit će kriv za poskupljenja i gubitak suvereniteta te će dijelu politike doći kao šlag na tortu."
'Nemamo dogovorenu nabavnu cijenu plina'
Grad Zagreb ima otvorenu poziciju za nabavu 60 posto godišnje potrošnje plina. "Odsutna je koordinacija nabave države i lokalnih jedinica pa nemamo dogovorenu nabavnu cijenu plina. Nije to propust Grada Zagreba, već cijele Hrvatske i regulatora. Rast marži na prehrambene proizvode omogućen je kad je smanjen PDV, primjerice kad je smanjen PDV na sjeme i sadni materijal, 50 posto iznosa smanjenja otišlo je u više marže.
Potrošnja plina u Europi ove godine porasla je samo tri posto, nema govora o nekakvom velikom oporavku potrošnje. Visoke cijene došle su iz geopolitičkih i špekulantskih krugova, u svijetu je obilje novca pa sve može postati predmet špekulacije, recimo i prazan kontejner na nekakvom brodu", objasnio je Lovrinčević.
