Europska centralna banka donijela je očekivanu odluku - rast će kamatne stope. RTL-ova Ana Mlinarić o rastu kamata razgovarala je s ekonomskim stručnjakom Hrvojem Serdarušićem.
Serdarušić je kazao kako se radi o očekivanoj, ali zakašnjeloj odluci. Kazao je i da bi banke u Hrvatskoj do 6 mjeseci mogle početi mijenjati kamatne stope.
Na pitanje zašto je odluka zakašnjela, Serdarušić je kazao: "Europska centralna banka je na zasjedanju prošle godine rekla da su se duboko zagledali u dušu i da ne vide problem s inflacijom, da je ona prolazna. To je bila pogrešna procjena. Prošli mjesec su objavili publikaciju o prognostičkim pogreškama."
Na pitaje kako rast kamata utječe na inflaciju, Serdarušić je kazao da je to antiinflacijska mjera.
"Mogućnost vašeg raspoloživog dohotka je manja, padat će potražnja. Ako je pad potražnje, očekivani bazni scenarij je recesija", kazao je.
Komentirao je i koliko bi kamate mogle rasti.
"Prema prognostičkim modelima, za hrvatski dug na 10 godina cijena je 2,9 no oni kažu u roku godini dana 4,3. Ova razlika između ta dva broja, ako bi se prenijela, to bi moglo biti nešto više od 1 posto unutar godine dana. To se sve prenosi jer se cijene ugrađuju. Osnova za davanje nekakav kamatne stope koja završi kao kamatna stopa na kredit koju građani ili firme podižu, uvijek se pokreće od onoga što je bazno, a to je rizik zemlje koji je ovako iskazan", kazao je.
Komentirao je i trebaju li oni koji imaju promjenjivu kamatu promijeniti kamatu u fiksnu.
"Ovisi o tome na koji rok nešto uzimate. Ja osobno mogu govoriti samo, na dugi rok nikad ne bih uzimao kredit s promjenjivom kamatnom stopom nego fiksnom. To je inače standard u zapadnim zemljama da uzimate fiksnu kamatnu stopu. Ako je kraći rok, možete manipulirati jer možete bolje i lakše promijeniti", kazao je.
Serdarušić je komentirao i je li pametnije požuriti i dignuti kredit prije ulaska u eurozonu ili nakon.
"Analiza od HNB-a pokazuje da kamatne stope rastu. U budućnosti to će biti neka razlika pa možete procijeniti. ako možemo računati da bi se podiglo 1 ili 2 posto gore, tolika bi bila razlika. Teza da mi ulaskom u EU ćemo imati niže kamatne stope nije sasvim točna jer se zna da ulazimo, a kamatne stope rastu", kazao je.
Kazao je i da nećemo ulaskom u eurozonu imati niske kamatne jer smo rizičnija zemlja.
"Imat ćemo ako ćemo zemlju reformirati, a o tome se priča jako dugo. Kamatna stopa ovisi kako je zemlja strukturirana. Jesmo u investicijskom rejtingu ali imamo vrlo skup dug. Tu bih rekao, ruska invazija nije glavni razlog zašto je hrvatski dug od studenog došao na ovu razinu, sada je 2,9", kazao je.
