Nakon što je Vlada predstavila dugonajavljivani šesti krug porezne reforme, čiji je osnovni cilj - prema riječima premijera Andreja Plenkovića - povećanje plaća, upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja je li to doista reforma u punom smislu riječi i hoće li porezna rasterećenja koja će na snagu stupiti početkom superizborne 2024. godine biti dovoljna da se poveća životni standard i kupovna moć građana. Ili se njima samo 'kupuje' naklonost građana?
Podsjetimo na najvažnije - u sklopu ove reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.
O ključnom pitanju reforme - ništa
''Kad izuzmemo politički sadržaj, ova reforma nije ni sveobuhvatna niti bi se mogla nazvati reformom poreznih struktura. Mi već godinama vodimo raspravu oko ukupnog previsokog poreznog opterećenja dohodaka. Pritom mislimo na poreze iz dohodaka od samostalnog rada, ali i poduzetničke djelatnosti, odnosno poreza na dobit. To su ta dva poreza koja su kod nas previsoka, što destimulira i zaposlene i poduzetnike jer opterećuje njihove troškove. Po tom pitanju nešto se trebalo duboko mijenjati. Hrvatska je po ukupnom poreznom opterećenju mjerenom porezima prema BDP-u u prosjeku Europske unije. Dakle, nismo iznad prosjeka, ali zato što taj prosjek podižu skandinavske zemlje koje imaju izrazito visoke poreze i socijalne doprinose. Zapravo Hrvatska de facto slijedi predtranzicijski koncept oporezivanja dohodaka koji je više orijentiran na koncept koji su uveli nordijski socijaldemokrati, prije svega švedski. Oni su otprilike ovako rekli: Mi ćemo podići poreze, ali jamčimo vrlo kvalitetne i jeftine javne usluge. U Hrvatskoj je problem što imamo visoke poreze, a javne usluge nam nisu ni kvalitetne ni jeftine. To je ključno pitanje porezne reforme'', kazao je Novotny.
'Plaće se ne mogu povećavati ovako'
On smatra da je ono što je Vlada danas predstavila više bila prilagodba Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, nego strukturna reforma koja bi vodile do suštinskih promjena.
''To nije reforma u punom smislu riječi. To je prilagodba. Hoće li ona rezultirati višim plaćama? Smatram da neće, zato što se plaće ne mogu povećavati isključivo poreznim prilagodbama niti se to prilagođavanje poreznih stopa smije često koristiti za bilo kakav tip fiskalne intervencije na tržištu. To se jednostavno ne smije raditi'', dodao je Novotny.
Problem vidi i u učestalim poreznim reformama koje ne zadiru u suštinu stvari.
''Morali bi nacionalnim konsenzusom definirati okvir poreznih struktura koji ne bismo mijenjali svakih nekoliko godina. Ovo je šesti krug porezne reforme, to nema smisla. Pa ne može se u roku od deset godina šest puta mijenjati poreznu strukturu. To jednostavno nije održivo. U tom kontekstu, mislim da Vlada više koristi argumente političke naravi, a ekonomsko-političkog sadržaja nema", kaže Novotny.
Tri razloga zbog kojih će rasti plaće
Ne vjeruje ni da će se značajnije povećati životni standard i kupovna moć građana.
''To jednostavno nije moguće i potpuno je promašeno. Plaće će rasti zbog tri razloga. Prvo, na tržištu rada je velika potražnja za radnom snagom. Plaće rastu zbog toga, pogotovo u sektorima poput graditeljstva i turizma. U turizmu sada morate skupo platiti dobrog kuhara ako želite imati i skupe goste. Drugo, plaće će rasti zbog ulaska u europodručje i Schengen jer će doći do konvergencije plaća. Nekome tko živi u Samoboru, a vozi autobus u zagrebačkom ZET-u, sada je svejedno radi li taj posao u Zagrebu ili u gradskom prijevozu Novoga Mesta u Sloveniji. A tamo dobije dvaput veću plaću. I, naravno, treći razlog je inflacija jer će plaće i u javnom i u privatnom sektoru rasti zbog nje. Međutim, u utrci rasta cijena i rasta plaća uvijek, nažalost, pobijedi rast cijena. Po definiciji, rast plaća dolijeva ulje na rast inflacije. U svemu tome ima dosta nedorečenih mjesta vladinih politika, i onih protiv inflacije i onih razvojnih. Vlada se samo oslanja na europske fondove, a to neće biti dovoljno. S ovom reformom plaće se ne mogu doista povećati, nego treba povećati produktivnost rada. To je ključno'', napominje Novotny.
Šesti krug reforme, a rasterećenja nema
Što se tiče ukidanja prireza i - kako je rečeno na prezentaciji porezne reforme - davanja većih ovlasti lokalnim vlastima, Novotny je također skeptičan.
''Jedinice lokalne samouprave, izuzev Grada Zagreba, nemaju dovoljno kvalitetne i stabilne izvore prihoda. Osobito ne u kontekstu korištenja sredstava europskih fondova regionalnog razvoja koje ih stavljaju u poziciju nositelja glavnih uloga. U Hrvatskoj su porez na potrošnju, PDV i trošarine - koji čine 60 posto ukupnih fiskalnih prihoda - isključivo u domeni središnje fiskalne vlasti, dok u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj dio PDV-a i trošarina pripada lokalnoj vlasti. Trebalo bi razmotriti ideju da se iz tog najvećeg fiskalnog prihoda dio sredstava alocira izravno lokalnoj samoupravi. Ona četiri lokalna poreza s kojima ona raspolaže slabi su i nedovoljno izdašna da bi mogli financirati značajnije potrebe lokalne samouprave. Ako Vlada želi pokrenuti decentralizaciju - a ako sam dobro razumio to je bio jedan od deklariranih motiva ove porezne reforme - tada bi trebalo razmisliti o preraspodjeli, odnosno o učešću lokalnih jedinica u porezu na potrošnju, PDV i trošarine, jer to su stabilni prihodi. Možemo pozdraviti reformu ako ona vodi do poreznog rasterećenja, ali u ovom slučaju bojim se da do toga neće doći. Svih ovih šest krugova porezne reforme nije rezultiralo značajnijim smanjivanjem poreznog opterećenja'', zaključio je ekonomski analitičar Novotny.
