Iseljavanje stanovništva iz istočne i jugoistočne Europe uzelo je maha, što se vidi i na primjeru Lijepe naše. Postavlja se pitanje je li moguće ove, manje razvijene dijelove, zaštititi od iseljavanja u bogatije dijelove Europe. Hrvatski demograf Stjepan Šterc za Glas Slavonije je izjavio da se u Europi "sve događa prema načelu - dohvati jeftinu radnu snagu u interesu vlastitog gospodarstva, bez razmišljanja o tome što će biti s gospodarstvima zemalja iseljavanja." No, tvrdi, moguće je da bi uskoro zemlje iz kojih se radna snaga iseljava mogle tražiti naknade od zemalja u koje radnici odlaze za troškove obrazovanja.
"Mislim da će se kad-tad početi pojavljivati takve naknade. Po načelu - hoćeš mladog obrazovanog čovjeka - onda ga i plati. Cijela paradigma dohvata radne snage u Europi morat će se mijenjati. Zapadna će iscrpiti istočnu i južnu Europu o pitanju radnika. A ovaj koncept s ljudima iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije pokazao se promašenim. Ti useljenici teško se prilagođavaju europskom načinu života i mijenjaju društvene okolnosti u zemljama useljavanja", rekao je Šterc. No, pojasnio je i da se u Europskoj uniji govori o jedinstvenom tržištu radne snage, ali i da zemlje istočne i jugoistočne Europe nisu dovoljno moćne da bi postavljale takva pitanja u Europskom parlamentu.
Radnici odlaze zbog niskih plaća
Procjenjuje se da bi istočne zemlje s niskom stopom nezaposlenosti, kao što su Češka i Slovenija, do 2045. godine mogle izgubiti 18 posto radne snage, piše austrijski Der Standard. Manje razvijene zemlje, poput Bugarske i Rumunjske, mogle bi ostati i bez više od jedne trećine radnika. Glavni razlog za to su niske plaće.
"Od Estonije do Hrvatske, od Mađarske do Bugarske, gospodarstvo raste brže nego u ostatku Europske unije. Nezaposlenost u svim tim zemljama od 2010. znatno pada. Ali, s iznimkom Bugarske, to ne prati i rast plaća", piše Der Standard te kao primjer navodi dobrostojeću Češku u kojoj plaće stagniraju na istoj razini od 2010. godine.
Teorija je jedno, a praksa drugo
Štercovu tezu o mogućem uvođenju naknade zemljama u koje useljava radna snaga komentirali su za Glas Slavonije naša zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan i ekonomist Damir Novotny. Oboje smatraju da bi takvo što bilo veoma teško provesti.
"Naravno da se u Europskom parlamentu mogu donijeti različiti akti koji bi uređivali neka pitanja, međutim nisam sigurna da bi bilo moguće donijeti uredbu koja bi, recimo, s uvođenjem neke naknade na bilo koji način ograničavala slobodan protok ljudi. Jer ne treba zaboraviti da je sloboda kretanja ljudi jedan od temelja na kojemu počiva EU. Osim toga, ljudi najčešće odlaze iz zemalja koje su neto primateljice sredstava iz proračuna EU-a u one koje su neto uplatiteljice. I na taj način ove bogatije zemlje EU-a zapravo pomažu razvoju manje razvijenih zemalja Unije. Također se onda nameće pitanje, a što će biti sa zemljama izvan EU-a? Kako bi izgledalo da, recimo, Njemačka za dovođenje radnika iz Rumunjske mora toj zemlji platiti neku naknadu, a da radnika iz BiH može dovesti bez ikakve naknade? Mislim da mi u Hrvatskoj energiju trebamo i dalje, odnosno mnogo više, usmjeravati u to da sami osiguravamo bolje uvjete života, više posla i bolje plaćenih poslova kako bi naši ljudi imali mnogo manje potrebe i želje za odlaskom na rad u inozemstvo", kazala je Borzan.
Kao primjer, Borzan je navela liječnike koji imaju obvezu odraditi određeno vrijeme u ustanovi koji su im financirali specijalizaciju. Ako želi otići u neku drugu bolnicu prije tog roka, mora ustanovi koja mu je platila specijalizaciju vratiti novac. Dodala je i da mnogi liječnici Hrvatsku nisu napustili zbog plaće, već zbog nezadovoljstvom našim zdravstvenim sustavom.
'Neke zemlje se ne bi smjele žaliti na iseljavanje'
I Novotny podsjeća da su zemlje Unije iz kojih radna snaga odlazi najčešće velike primateljice novca iz fondova Europske unije.
"Ovdje govorimo prije svega o baltičkim zemljama, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Zemlje s najvećom emigracijom prema zapadu svakako su Poljska i Rumunjska. Sve te zemlje dobile su novac iz EU fondova i one se ne bi smjele žaliti na iseljavanje. Druga stvar je jesu li te mogućnosti povlačenja novca dovoljno iskoristile. Primjerice, Hrvatska za ulaganja u agrar ima na raspolaganju dvije miljarde eura. Do sada smo iskoristili 30-ak posto. S druge strane, ulaskom u EU dio svoga suvereniteta prenijeli smo na Uniju. Uvjeren sam da bismo bez Unije danas vodili jednako pogrešne ekonomske politike kakve vode, recimo, Srbija ili Turska, koja je sada u ozbiljnoj krizi. Dakle, koristi od ulaska u EU daleko su veće od štete zbog odlaska naših ljudi na rad u zapadne zemlje", rekao je Novotny.
Radnici će se vratiti u Hrvatsku
Novotny upozorava da će se Hrvatskoj dogoditi efekt povratka iz inozemstva, kao što se dogodilo u baltičkim zemljama kada su otvorena radna mjesta.
"U Poljskoj se događa nešto slično i ta zemlja postaje novo europsko ekonomsko čudo. Poljska je sada postala netoprimatelj radne snage. Očekujem da će se to dogoditi i Hrvatskoj. Naša je zemlja previše blizu tih snažnih europskih tržišta i ta će se konjunktura sigurno preseliti u Hrvatsku. Ne možemo se pouzdati samo na turizam koji će stagnirati i koji ipak ne može donijeti prosperitet. Sigurno ćemo u Hrvatskoj shvatiti da moramo ulagati u prerađivačku industriju. Uvjeren sam da će nam se dogoditi velike promjene u prerađivačkoj industriji. Pa možda i ne samo našom voljom. Problem je što tome danas ne pogoduju naše ekonomske politike. Viktor Orban, primjerice, u Mađarskoj vodi snažnu antieuropsku politiku, ali BMW ipak u Debrecinu ulaže više od milijardu eura i otvorit će tamo 40 tisuća radnih mjesta", naglasio je Novotny za Glas Slavonije.