EGZODUS BIBLIJSKIH RAZMJERA: /

Odavde je odselila već četvrtina stanovnika i ne misle se vraćati, stanje je gore nego 70-ih

Image
Foto: Ivo Čagalj / PIXSELL

Da velik broj ljudi odlazi, on vidi po tome da je sve manje onih koji primaju sakramente u njegovoj župi. Nekoć je bilo stotinu prvopričesnika godišnje, a sada ih je oko 65.

4.3.2018.
21:47
Ivo Čagalj / PIXSELL
VOYO logo

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Imotske krajine od 2011. do 2016. odselilo gotovo šest tisuća stanovnika, a od 2016. do sada još dvije tisuće njih. Prema popisu stanovnika iz 2011. na tom je području živjelo oko 32 tisuće ljudi, što znači da je odselila gotovo četvrtina stanovnika, javlja Slobodna Dalmacija i piše da se radi o egzodusu biblijskih razmjera koji se može usporediti s onim odlascima 1970-ih.

Image
I HRVATSKA IMA ZID PLAČA, IMENA ISPISANA NA ZIDU KOLODVORA: /

'Nitko se od njih ne misli vratiti'

Image
I HRVATSKA IMA ZID PLAČA, IMENA ISPISANA NA ZIDU KOLODVORA: /

'Nitko se od njih ne misli vratiti'

Gašenje pogona i tvornica

Osim što odlaze u inozemstvo, Imoćani se sele i u druge dijelove Hrvatske kako bi lakše pronašli posao, a to su uglavnom Zagreb i Split. Odlaze čitave obitelji, a riječi o povratku nema. Odlaze jer kod kuće nema nikakvog posla za njih, osim ponekih koji se još pokušavaju baviti turizmom. Naime, u Imotskoj su krajini nakon devedesetih propali veliki pogoni poput Trimota, Vodoprivrede, Imostroja, Agrokoke, Napretka, Vodogradnje, Brodosplitova pogona, Imote, Novogradnje... Oni su zapošljavali velik broj ljudi pa je propast tih pogona bio velik udarac za malo područje kao što je Imotska krajina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 90 tisuća ljudi, bez koliko Hrvatska ostane godišnje, njih 18 tisuća otpada na one koji su umrli, a svi ostali se iseljavaju u potrazi za poslom, a situaciju u Imotskom moguće je usporediti sa sve više odlazaka iz Slavonije. Fra Kristian Stipanović, gvardijan Samostana sv. Frane iz Imotskog kaže da je situacija loša. Da velik broj ljudi odlazi, on vidi po tome da je sve manje onih koji primaju sakramente u njegovoj župi. Nekoć je bilo stotinu prvopričesnika godišnje, a sada ih je oko 65. Razlika je i u broju krštenja, krizmi i sprovoda.

'Mladi žele zaraditi svoj kruh, a to mogu ako odu u bogatije zemlje'

'Nemoguće je ne uočiti tolike odlaske mladih ljudi, većinom zbog ekonomskih razloga. Mi djelujemo karitativno, organizirali smo pomoć potrebnima, ali jasno je da mladi i sposobni ljudi žele zaraditi svoj kruh, a to nažalost najlakše mogu ostvariti ako odu u bogatije zemlje. Uvjeren sam da ih ne bi toliko odlazilo kad bi kod kuće mogli doći do zaposlenja i zato je ovaj strašan egzodus zapravo problem koji moraju rješavati političari i gospodarstvenici. Mi ostali smo svi užasnuti promatrači koji mogu donekle olakšati patnje naroda, ali teško ćemo zaustaviti ogroman val koji odlazi', rekao je župnik za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stipanović dodaje da ipak ni vani nije velika sreća jer se mali broj ljudi u inozemstvu uspije snaći tako da može imati nešto više od pukog preživljavanja. 'Ali nije ni to malo ako to isto ne mogu dobiti doma, premda su svjesni kako bi im bilo najljepše biti zaposlen u rodnom kraju gdje će imati i puno više vremena za obitelj nego na zapadu', dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo