Prve dvije godine Hrvatske u Europskoj uniji možda se najbolje mogu okarakterizirati riječima pomaci postoje, ali nisu dovoljno vidljivi.
"Ponekad smo malo i nepravedni jer Hrvatsku uspoređujemo nakon dvije godine s državama koje su u Uniji mnogo dulje. Vi znate da je Hrvatska ušla u Uniju u jedno jako nezahvalno vrijeme, nijedna država nije ušla u Uniju u vrijeme krize, uglavnom se ulazilo u dobra vremena", pravdao se šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
Dogodile su se pritom neke velike promjene, poput prilagođavanja na europska pravila igre, pa je tako i u obračun javnog duga ušlo ono što godinama prije toga nije, poručuju iz HNB-a, iako ističu i pozitivna iznenađenja.
"Ono što se pokazalo da je jako pozitivno i brzo reagirao je izvozni sektor. Sjetite se samo koliko se plakalo za gubljenjem tržišta regije i CEFTA-e, a izvoz je već u kratkom roku rastao po dvocifrenim stopama. To je svakako ugodno iznenađenje", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Međutim, iskoristivost europskih fondova još je na razini koja pobuđuje sumnje. Glavni čovjek za EU fondove u Vladi odgovara da za taj novac treba vrijeme, baš kao i za rezultate provođenja reformi.
"Jedan mandat nije dovoljan za provođenje svih projekata, tek sada počinju stizati rezultati i ja mislim da će iduća vlada, koja god to vlada da bude, u prvoj godini svog mandata uživati plodove rada ove vlade", pojasnio je situaciju vječni optimist Branko Grčić.
Koja god to vlada da bude, imat će pune ruke posla - Hrvatska itekako osjeća posljedice kasnog ulaska u Europsku uniju, novac iz europskih fondova dijeli se neusporedivo strože nego ranije, i samo najkvalitetniji projekti na njega mogu računati.