Ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar gostovala je u RTL Direktu gdje je komentirala klimatske promjene.
"Upozoravali smo sve više na to i pokušavali ukazati da je situacija dramatična. To se počelo događati u toj mjeri da ih svakodnevno vidimo oko sebe. To su požari, poplave, tornado koji je nedavno bio usred Europe. To su promjene koje su s polova, Indonezije, Amazonije došle kod nas", kazala je Mazzocco Drvar.
Najave da će gradovi uz obalu zbog rasta razine mora ali i promjene rotacije Zemlje u odnosu na Mjesec mnogo više biti pogođeni plimnim razdobljima treba shvatiti ozbiljno kao i sve drugo.
Jadran će porasti
"Procjene su da bi do 2050. Jadran porastao 30 do 50 centimetara, a u drugoj polovici stoljeća 50 do 80 centimetara. Velike su to poplavljene površine koje očekujemo kad se more uvuče dublje u kopno. Ono što je zabrinjavajuće je kod ovog podatka da bi se to trebalo poklopiti s trenutkom kada će se klimatske promjene dramatičnije događati. Ta promjena u orbiti koja će se dogoditi u Mjesecu koja je ciklička pojava i pojavljuje se svakih 16-17 godina dogodit će se u prvoj polovici 30-ih godina kada ćemo imati vidljivi porast razine mora.
Pokušavala sam izračunati u grubo koja je to površina koja se očekuje da bi se poplavila kad bi naša obala bila ravna. To bi bilo 50-60 metara u obalu. Sada izračunajte koliko je to redova do mora, ali sigurno više od jednoga", kazala je Mazzocco Drvar.
Istaknula je da si ne možemo dozvoliti daljnje povećanje efekta staklenika i emisije CO2. "Bilo bi dobro da smo sad u peaku i da krećemo dolje jer što ranije krećemo dolje, pad će biti blaži, krenemo li kasnije naglo ćemo morati prekinuti emisije“, veli. Smatra da smo propustili ključne točke. Zadnja je bila nekakva ravnotežna razina CO2 koja je 380 čestica u milijunu, a mi smo 380 prošli 2004. godine.
"To su procesi koji idu kao domine. Ne možemo točno reći gdje je jedan proces koji se dogodio prevalio nas, ali to je bila nekakva točka gdje smo prešli ravnotežu", kazala je. Na pitanje je li moguće da do 2050. Europa emisiju stakleničkih plinova svede na nulu, kaže kako se nada da je to moguće, a smatra da je na udaru prva industrija.
Industriju čekaju iznimni troškovi
"Ona će doživjeti velike restrikcije i to će biti iznimni troškovi poslovanja industrije koja posluje s emisijama stakleničkih plinova i novci će se morati bacati u zrak. Radi se o industrijama s velikim postrojenjima, kod nas je to Plomin, rafinerije, Petrokemija. Promet jest najveći zagađivač jer su emisije iz prometa u Hrvatskoj i u EU 29 posto, dok je u poljoprivredi 11 posto. No, promet je izrazito veliki zagađivač", tvrdi Mazzocco Drvar.
Istaknula je i da će Hrvatska morati ulagati u elektrifikaciju voznog parka.
"U planu smo raspodjele sredstava iz emisijskih jedinica u idućih 5 godina planirali 300 milijuna kuna poticaja za vozila i to nisu samo osobna vozila nego ciljamo više na vozila koja su na cesti kao što su transportna, komunalna, itd. Tu ćemo ulagati najviše da bi smanjili emisije", kazala je Mazzocco Drvar.
