Vlada Jadranke Kosor doista je ostvarila dio svojih planova kad su u pitanju državne agencije i zavodi i smanjila je njihovo potrošnju u 2010. godini, pokazuje to izvješće o izvršenju proračuna za 2011. godinu u kojem je prikazana potrošnja 36 agencija i zavoda koje dobivaju novac direktno iz proračunske blagajne. Većina njih potrošila je manje novca nego je planirano za 2011. godinu i manje novca nego u 2010. godini, pa je trošak tih institucija bio 1,029 milijardi kuna, odnosno 200 milijuna kuna manji nego godinu dana ranije.
No, onaj važniji dio zadataka, smanjenje troška zaposlenih, koji su i inače plaćeni bolje nego njihove kolege koji rade po ministarstvima te rezanje troška intelektualnih usluga u godinu dana pretvorio se u svoju suprotnost. Prošla je Vlada ukidala i spajala agencije, i tako je smanjila njihov broj za dvadesetak, ali trošak zaposlenih veći je za deset posto nego godinu dana ranije, a trošak intelektualnih usluga koje te agencije plaćaju porastao je za 128 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2011. godini unatoč padu ukupnih troškova agenciju su njihovi zaposleni koštali 485 milijuna kuna, odnosno 51 milijun kuna više nego godinu dana ranije. Istovremeno su na intelektualne usluge potrošili 103,732 milijuna kuna, što znači da su gotovo na svake četiri kune koje su isplatili svojim zaposlenima, jednu dali vanjskim suradnicima koji su za njih obavljali poslove. U 2010. godini trošak intelektualnih usluga bio je 'tek' 45 milijuna kuna.
Kad je Vlada u 2010. počela, a u 2011. godini nastavila rezati broj agencija jedna od glavnih zamjerki bila je ta da se, bez kontrole države, na intelektualne usluge i ugovore o djelu troši iznos koji i do 20 posto pokriva troškove zaposlenih u pojedinoj agenciji. Uz to objavljivalo se kako su još u ljeto 2010. godine započeli pregovori s predstavnicima zaposlenih po agencijama kako bi se smanjili njihovi koeficijenti i osnovice, odnosno plaće, a sve da bi ih se po primanjima barem približili zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama.
Bujanje intelektualnih usluga
Vladine prijetnje očito ni u jednoj agenciji nikoga nisu zaplašile, jer su unatoč smanjenju svojih proračuna, u prosjeku za šestinu povećali izdatke za zaposlene, a intelektualne usluge naprosto su nabujale.
Većina agencija pri tome nije vodila računa ni o zakonu koji kaže da u institucijama koje se financiraju novcem iz državnog proračuna, na trošak vanjske suradnje ne smije potrošiti iznos koji prelazi dva posto ukupnog troška za zaposlene. Na to je u više navrata u svojim izvješćima upozoravala i Državna revizija, a gotovo uvijek na njezinoj listi prozvanih našle bi se pojedine agencije i Ministarstvo prometa i veza, piše Novi list.
U pojedinim agencijama tako je trošak intelektualnih usluga u 2011. godini dosegnuo čak i do 50 posto ukupnog troška zaposlenih. Takav je primjer Hrvatska akreditacijska agencija, koju su njezini zaposleni koštali 4,271 milijun kuna, a na intelektualne je usluge potrošila 2,575 milijuna kuna. Isto je i u Agenciji za zaštitu okoliša koja je od 15,2 milijuna kuna, koliko je iznosio njezin prošlogodišnji proračun na zaposlene potrošila 7,54 milijuna kuna, a na intelektualne usluge 4,5 milijuna kuna.
