Viša ili manje od milijarde? /

Državni tajnik Vatikana u posjetu HBK, skupa nahvalili 25 godina Vatikanskih ugovora: 'To je važno za RH'

Image
Foto: Dalibor Urukalović/Pixsell

'Mi smatramo da nismo poduzeća koja, svaki puta na kraju godine vjernicima polažemo račun', tako je 2020. predsjednik HBK štitio poslovnu tajnu

11.5.2022.
16:06
Dalibor Urukalović/Pixsell
VOYO logo

Članovi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) susreli su se u srijedu u sjedištu HBK s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom, koji od 10. do 12. svibnja boravi u Zagrebu. Kao povod se u vijesti Hine navodi i 25. obljetnica Vatikanskih ugovora, po kojima Republika Hrvatska godišnje Crkvi plaća stotine milijuna kuna iz proračuna.

Predsjednik HBK Želimir Puljić se za RTL-ovu Potragu je prije godinu i pol, na pitanje o financijama Crkve, pozvao na suverenitet Crkve u tim pitanjima u odnosu na vanjsko svjetovno društvo, odnosno svjetovnu Hrvatsku, koja Crkvu okružuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
TAJNOVITE CRKVENE FINANCIJE /

Potraga pokušala otkriti koliko novca dobiva Crkva, ali mons. Puljić odbio odgovoriti: 'Ne bih vam dao taj podatak. Ne bih.'

Image
TAJNOVITE CRKVENE FINANCIJE /

Potraga pokušala otkriti koliko novca dobiva Crkva, ali mons. Puljić odbio odgovoriti: 'Ne bih vam dao taj podatak. Ne bih.'

Obraćajući se hrvatskim biskupima državni tajnik Parolin podsjetio je da je hrvatski narod stoljećima iskazivao neupitnu vjernost Apostolskoj Stolici te napomenuo kako je mnogim papama bilo stalo do sve veće povezanosti s hrvatskim narodom.

Napomenuo je da je Hrvatska 25. lipnja 1991. nakon godina komunističke diktature, tijekom kojih se krvavim i sustavnim progonima činilo sve da bi se prekinule veze hrvatskog naroda s nasljednicima Svetog Petra, proglasila vlastitu neovisnost od tadašnje Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od konkretnih znakova blizine Svete Stolice hrvatskom narodu, naglasio je, bilo je priznanje hrvatske neovisnosti 13. siječnja 1992., nakon kojega je uslijedila uspostava diplomatskih odnosa 8. veljače.

U ovih 30 godina, ocijenio je, država i mjesna Crkva poduzele su vrlo važne korake, a Vlada je nekoliko godina nakon osamostaljenja prepoznala posebnu povijesnu i kulturnu ulogu mjesne Crkve i njezin društveni položaj te je 1996. i 1998. potpisala i ratificirala četiri bilateralna sporazuma sa Svetom Stolicom.

Uspostavljen je Vojni ordinarijat i pet drugih biskupija, rekao je i dodao da se u Hrvatskoj nastava vjeronauka vratila u škole, a nastava teologije na državna sveučilišta, otvoreno je Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu i nekoliko katoličkih škola, a izgrađene su i obnovljene brojne crkve.

Smatra da su uspostavljeni dobri odnosi između Crkve i Države, a izrazio je i zadovoljstvo potpisivanjem Ugovora o Caritasu Katoličke crkve u Hrvatskoj te pohvalio mnoge pastoralne inicijative.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić zahvalio je Parolinu na posjetu kojim se obilježava 25. obljetnica ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Ta su tri ugovora ratificirana u Vatikanu 9. travnja 1997., napomenuo je i dodao kako je to za Hrvatsku, koja ove godine obilježava 30. obljetnicu službenog priznanja, važan događaj.

Državni tajnik Svete Stolice u četvrtak će se sastati s premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vatikanski ugovori su u političkom i javnom životu u Hrvatskoj dugi niz godina izrazito sporna tema. Potraga je ujesen 2020. pokušala doznati koliko Republika Hrvatska doista izdvaja godišnje za Crkvu iz proračuna, jer su se procjene vremenom povećale na više od jedne milijarde kuna.

Odgovor Ministarstva financija u rujnu 2020. bio je sljedeći:

"Temeljem Ugovora o gospodarskim pitanjima Republika Hrvatska obvezala se davati Katoličkoj crkvi iz državnog proračuna novčana sredstva u iznosu koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa. 2019. taj iznos je bio gotovo 300 milijuna, a 2020. do sada 199 milijuna kuna. Ovi podaci ne uključuju spomenuta 53 milijuna Ministarstva regionalnog razvoja ili Bandićevu komunalnu donaciju, dakle ono što se događa na razinama lokalne samouprave, nevidljivo je."

Nadbiskup Puljić je tada, pak, odlučio da je to poslovna tajna:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi smatramo da nismo poduzeća koja, svaki puta na kraju godine vjernicima polažemo račun... Crkva nije ni poduzeće, Crkva nije ni stranka, Crkva je Crkva, u tome i jest poseban njezin status. Ona je dio društva, ona doprinosi društvu i u tom kontekstu je javna institucija koja živi od donacija od pomoći vjernika, od onih koji daruju Crkvi, dakle, ne vidim ništa loše u tome što se dalo Crkvi."

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo