Prema podacima Ministarstva uprave, drzavni su sluzbenici i namjestenici od uvodenja centralnog obracuna placa pocetkom godine odradili cak 286.225 prekovremenih sati i na temelju toga dobili cak 18,5 milijuna kuna za prekovremeni rad. To je posve u suprotnosti s tezom mnogih u Hrvatskoj da ih je previse i da je taj broj nuzno smanjiti, jer ispada da ih je premalo ako mnogi od njih moraju raditi prekovremeno, pise Glas Slavonije.
I to opet samo povecava negativan stav najveceg dijela javnosti spram drzavnih sluzbenika, iako je nerijetko rijec o clanovima obitelji, susjedima ili prijateljima. I nezavisna zastupnica Martina Dalic nedavno je ponudila zakonska rjesenja za smanjenje njihova broja i hijerarhijskih razina, koje se popunjavaju politickim imenovanjima.
Problem je nagradivanje
Predrag Bejakovic, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije, u vise je navrata upozoravao kako broj drzavnih sluzbenika u RH, u odnosu prema broju stanovnika, prema prosjeku i standardima EU zemalja, nije prevelik.
''Problemu nagradivanja zaposlenih u javnom sektoru, unatoc teskom kriznom razdoblju i potrebnom zaustavljanju potencijalno neodrzivih fiskalnih trendova, potrebno je pristupiti stalozeno i objektivno te djelovati izvan dnevnopolitickog konteksta, a s ciljem unaprjedivanja citavog sustava u srednjem i dugom roku. Pri tome treba poseban naglasak staviti na ucinkovitost, koja ne ovisi iskljucivo o zaposlenima, nego i o organizaciji, upravljanju, sustavu nagradivanja itd. Kratkorocnim se, palijativnim mjerama restriktivne naravi moze trajno nastetiti kvaliteti usluga koje javni sektor pruza dovede li to do odlaska kvalitetnijih zaposlenika, sto ce sigurno imati dugotrajno nezeljene posljedice za cjelokupno gospodarstvo'', istice Bejakovic u radu 'Zaposlenost u javnoj upravi: Stanje, problemi i reforme u Hrvatskoj i svijetu', sastavnom dijelu 6. Foruma za javnu upravu, na stranicama Zaklade 'Friedrich Ebert' u RH.
Sigurnost posla jos se uvijek smatra iznimno vaznim elementom sluzbenickog statusa, iako se ideja 'dozivotne karijere' u tom smislu postupno napusta pa je u nekim drzavama moguc otkaz iz sluzbe i zbog drugih razloga a ne samo zbog teskih povreda sluzbene duznosti, zakljucak je jednog europskog istrazivanja, koje se tu spominje. No stalnost zaposlenja smatra se kljucnim faktorom koji stiti drzavne sluzbenike od kratkorocnih politickih pritisaka i drzavnu upravu od neprikladnih personalnih promjena, sto takoder nije zanemarivo.
Cak 24 milijuna kuna
No kada bi se broj prekovremenih sati u drzavnoj sluzbi nastavio u opisanom ritmu do kraja godine, dio bi sluzbenika na toj osnovi za ovu godinu ukupno primio cak 24 milijuna kuna, iako iz Ministarstva uprave upozoravaju da je broj prekovremenih tek 0,3 posto njihova redovitg broja radnih sati.
''Da bi sustav drzavne uprave bio efikasniji te da bi se znatno smanjili navedeni prekovremeni sati i troskovi, nuzno je poduzeti dva koraka. Prvi je otpustiti sve koji rade na radnim mjestima koja nemaju efektivnog osmosatnog posla, odnosno promijeniti sistematizaciju radnih mjesta i otpustiti radnike koji rade na tzv. izmisljenim radnim mjestima. Drugi je korak uvesti sustav pracenja radne uspjesnosti zajedno sa sustavom nagradivanja i kaznjavanja prema ucinku, pri cemu ce se s vremenom, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, postupno otpustati zaposlenici s najslabijim rezultatima, a to zapravo znaci radnici s najslabijim sposobnostima i vjestinama, te ce se paralelno zamjenjivati zaposljavanjem novog kvalitetnog kadra u sustavu sukladno s principima pozitivne selekcije'', istice strucnjak za ljudske rersurse, dr.sc. Zeljko Pozega, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Tvrdi da prave reforme nema bez otpustanja ljudi u ta dva koraka, a svi oni koji obecavaju da ce napraviti efikasniju drzavnu upravu a da pri tome nece nikoga otpustiti, kaze, ili ne znaju nacela efikasne selekcije, ili svjesno zavaravaju javnost. http://www.glas-slavonije.hr/254351/1/Moze-li-itko-stati-na-kraj-ideji-dozivotne-karijere-drzavnih-sluzbenika-u-RH