Država bi u skorije vrijeme trebala donijeti pravilnik o djelomičnom ili potpunom otpisu duga korisnicima socijalne pomoći koji su tu naknadu dobili iako im zakonski nije pripadala. Novi ministar socijalne politike Marin Piletić nedavno je u javno savjetovanje pustio nacrt pravilnika s dosta očekivanim sadržajem.
Zakonom o socijalnoj skrbi već su utvrđeni iznosi i kriteriji za dobivanje socijalne pomoći, a podatke o imovini korisnici su dužni prikupiti i dostaviti prije odobravanja pomoći. Ali, ako država zaključi da netko nije imao pravo na neku naknadu ili mu je ona, usprkos tomu, već isplaćena, korisnik je dužan nadoknaditi štetu, odnosno vratiti preplaćeni iznos.
Novi list piše da će prema pravilniku dug trebaju vraćati i oni koji su znali da daju netočne ili neistinite podatke na temelju kojih su ostvarili prava, ali i oni koji nisu prijavili promjene u svom materijalnom statusu.
Neutvrđeni kriteriji
To je ujedno i najveći problem naše administracije. Ako osoba koja se zaposlila i uredno prima plaću, može primati i socijalnu pomoć, zašto to država ne zna? Ako netko kupi automobil vrijedan više od 40.000 kuna, što je limit za primanje socijalne pomoći, kako država to ne zna?
Takve zavrzlame bi trebao riješiti upravo novi pravilnik za otpis duga u socijalnoj skrbi. Oprost duga se temelji, kao i Zakon, na socijalnim kriterijima. Tako onaj koji je dobivao socijalnu pomoć, a da nije zadovoljavao kriterije, mora ponovno dokazati da je u teškom socijalnom položaju, odnosno konkretnije, ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, nema drugih nekretnina koje može unovčiti, osim one u kojoj živi zajedno s članovima kućanstva. Oprost duga je moguć i ako ukupni prihodi kućanstva ne prelaze jednu proračunsku osnovicu, odnosno 3326 kuna za kućanstvo i gotovo 5000 kuna za samca, pri čemu ni oni ne bi trebali imati više nekretnina ili vozilo vrijednije od 40.000 kuna.
Država će djelomično otpisati dug onima kod kojih bi povrat punog iznosa u državni proračun predstavljalo preveliko socijalno opterećenje. Njima će biti oprošteno najviše 50 posto duga, ali prekomjerno opterećenje, ali i možebitno unovčavanje nekretnina u pravilniku nisu definirani. Tako će biti potrebna suglasnost Ministarstva za otpis dugova više od 10.000 kuna, a o tome na kraju odlučuje peteročlano povjerenstvo koje imenuje ministar.
Potvrde koje već postoje
No, uz zahtjev za otpis duga korisnici će morati dostaviti još deset različitih potvrda, uvjerenja ili izjava. Potrebne su tako potvrde o visini dohotka, uvjerenja o vlasništvu nekretnina, motornih vozila, nezaposlenosti te medicinska dokumentacija za osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe. No, te sve potvrde država ima, jer ih ona i izdaje. Ako netko dobiva plaću, onda bi podatke o tome trebala imati Porezna uprava, ako je vlasnik automobila, onda podatke ima MUP, ako je vlasnik stana, mora biti upisan u zemljišnim knjigama...
Uostalom, država je te iste podatke tražila od korisnika pri odobravanju prava na socijalnu pomoć, stoga nema smisla ponovno tražiti iste podatke prilikom otpisa duga. Eto, digitalizacija javne uprave očito nije donijela ništa novo u domaću administraciju.
