Država je potpuno zakazala u privatizaciji tvrtki koje nisu od strateškog interesa pa je tako u prošloj godini planirala prodati udjele ukupne vrijednosti 863 milijuna kuna, a od privatizacije ostvareni su prihodi od samo 73,5 milijuna kuna, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
To znači da je ispunjeno manje od devet posto plana koji si je Vlada sama zacrtala. Pokazuje to izvješće Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine o provedbi godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021.
Nije samo pandemija kriva
Riječ je o godini koja je još bila obilježena pandemijom korone pa se i nisu mogli očekivati neki spektakularni rezultati privatizacije, ali nije to jedini razlog ovog velikog podbačaja. Naime, država je u prošloj godini planirala privatizirati preostali udio u najvećoj hrvatskoj osiguravateljskoj kući, Croatia osiguranju, te od toga zaraditi više od 100 milijuna eura, ali to se nije dogodilo jer nije promijenjen zakon koji bi to omogućio.
U Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine planirali su i prihode od prodaje dionica Brodarskog instituta, nekad uspješne državne tvrtke koja je 40 posto prihoda ostvarivala na inozemnom tržištu, ali je poduzeće otišlo u likvidaciju pa se sada čeka prodaja vrijednih nekretnina koje su opterećene imovinskopravnim sporovima.
U Ministarstvu sada poručuju kako će se privatizacijski procesi, koji su i dio Nacionalnog plan oporavka i otpornosti, ali i obveze koje smo prihvatili u postupku ulaska u eurozonu, nastaviti.
Veliki planovi
"Plan za iduću godinu je u izradi. Intencija je da još intenzivnije i dinamičnije nastavimo s prodajom udjela", poručuju iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Država u svom vlasništvu ili suvlasništvu putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) još uvijek ima čak 265 trgovačkih društava koja nisu od strateškog značaja, čija je vrijednost veća od 4,3 milijarde kuna.
Od toga veliku većinu nominalne vrijednosti predstavljaju tvrtke u kojima država ima manjinski udjel, do 49,99 posto, odnosno takvih je 246, ili 93 posto i vrijednost im je 2,5 milijarde kuna. Od tog broja, u 76 posto tvrtki država ima udjele manje od 10 posto. A kod tih tvrtki u čak 58 posto slučajeva riječ je o udjelima koji su slobodni za prodaju, odnosno čije dionice nisu rezervirane i gdje bi se mogle zaraditi 1,2 milijarde kuna.
Samo je 14 tvrtki gdje država ima većinski udio, a vrijednost državnog portfelja je 1,7 milijardi kuna i tu je 80 posto udjela slobodno za prodaju, odnosno mogle bi se uprihoditi 1,4 milijarde kuna, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.
