Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici donijela uredbu kojom će se pravosudnim tijelima omogućiti korištenje kamata na te iznose.
Milijuni na računima
Na posebnim računima hrvatskih sudova trenutno se nalaze deseci milijuna kuna. Osim o jamčevinama, u pitanju je i novac što je uplaćen u građanskim postupcima, te trgovačkim sporovima.
To nisu sredstva od novčanih kazni, niti sudskih troškova, niti oduzeta nezakonito stečena imovina, jer je već propisano da se ona uplaćuju u Državni proračun RH. Poznato je da se godinama ilegalna sredstva kriminalaca u mnogim državama uplaćuju u državne budžete, dok se u Italiji, gdje se plijeni ogromna mafijaška imovina, njezinom prodajom financira i rad policije.
Korištenje novca nije propisano
Zato je doista nevjerojatno da na sudskim računima u Hrvatskoj netaknuti leže milijuni, a banke im pripisuju tek pasivne kamate koje u prosjeku iznose 0,1 posto godišnje. Tako primjerice sud koji trenutno na računu ima 50-ak milijuna kuna u tri mjeseca ostvari prihod od oko 25 tisuća, ali taj novac ne može iskoristiti jer to nije regulirano.
Jedan od većih novčanih iznosa na sudskim računima je 6,3 milijuna kuna, dijela od ukupnih 14 milijuna kuna jamčevine, što ih je za izlazak iz istražnog zatvora još lani u prosincu uplatio Zdravko Mamić.
Ovaj tjedan donijeta uredba omogućit će da se novčana sredstva, koja preostanu nakon poduzimanja svih radnji u sudskom postupku, iskoriste za potrebe pravosudnih tijela.
Veće kamate
Osim toga, novac sa sudskih pologa moći će se i oročavati, ovisno o dinamici sudskog procesa, te će se i kamatama financirati potrebe u pravosudnom sustavu. Ta bi kamata trebala biti veća od ove pasivne, od 0,1 posto godišnje.
U razgovoru s predsjednicima više većih sudova u Hrvatskoj doznali smo kako su se na njihovim računima doista s godinama nagomilali značajniji iznosi. Doduše veliki iznosi su uplaćeni, te unutar godine dana i isplaćeni. To je primjer s jamstvima koja se uplaćuju dok traje suđenje te vraćaju okrivljenicima kada više za jamčevinom nema potrebe.
Dobra ideja?
S novom uredbom predsjednici još nisu upoznati, ali odobravaju tu ideju. Svaki sud, naime, ima financijske zahtjeve što ih Ministarstvo pravosuđa, nakon što bi osiguralo novac za plaće, godinama nije uspijevalo ispuniti.
Doduše, još u lipnju ove godine kada je donijet Pravilnik o financijsko-materijalnom poslovanju sudova sa strankama, dio novca kojem se nije znao vlasnik, niti sudski spis na koji se odnosi, u roku od 30 dana trebao je već biti povučen u državni proračun. Bez obzira na to, na polozima su još uvijek ostali milijuni.
Vlada, iako tehnička, odlučila je, čini se, iskoristiti još idućih nekoliko dana, točnije period do 1. listopada ove godine, do kada vrijedi Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, i poduzeti ovaj korak.
Manji proračun za pravosuđe
On je, naglašavaju iz Vlade, bio nužan jer ni način ni svrha korištenja novčanih sredstava koja su predana sudu i koja su se nalazila na posebnom sudskom računu, kao ni kamata ostvarenih na ta sredstava, nisu bila propisana. Budući da je proračun Ministarstva pravosuđa za ovu godinu smanjen za 5,6 posto odlučeno je da se konačno posegne za novcem sa sudskih računa jer da on tek treba biti iskoršten u sudskim procesima.
Vlada predviđa da će se ovim propisom osigurati značajna dodatna sredstva kao namjenski prihod državnog proračuna. Uvjereni su da čelni ljudi sudova mogu to napraviti poput "dobrih gospodarstvenika".
Upute predsjednicima sudova
"Krajnji nam je cilj osigurati redovno funkcioniranje pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj u 2016.", poručuju iz Vlade.
Ministarstvo pravosuđa istovremeno je u javno savjetovanje dalo prijedlog ove uredbe, kako bi se prije njezinog konačnog usvajanja dala mogućnost svim zainteresiranim stranama da na nju daju svoje primjedbe. Najavljuju da će sudovi dobiti sasvim precizne upute o tome kako će u buduće trošiti novac.