U medijima diljem svijeta je prije nekoliko dana objavljen astronomski visok račun jednog Amerikanca koji se liječio od koronavirusa. Za 42 dana bolničkog liječenja i sve usluge mora izdvojiti 1,1 milijun dolara. Nije naodmet spomenuti i kako je gotovo 50 milijuna Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja, a njima se u jeku pandemije pridružilo njih još 40 milijuna koji su izgubili posao.
No, u Hrvatskoj su rijetki koji nemaju zdravstveno osiguranje, ali cijene ostaju nedokučivo visoke za ljude s prosječnim mjesečnim primanjima. Istina, to nitko neće osjetiti na svojoj koži, jer se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje morao zadužiti kako bi pokrio nastale troškove u zdravstvenom sustavu.
"Za COVID-19 morali smo naći dodatnih 200 milijuna kuna da se pokriju svi troškovi na koje se nije računalo kad se radio zdravstveni proračun za ovu godinu. Od tih 200 milijuna kuna, 120 milijuna kuna koštalo je testiranje, 13,2 milijuna kuna naknade za samoizolaciju, a još 40 milijuna kuna potrošeno je za liječenje oboljelih", napomenuo je Lucian Vukelić, direktor HZZO-a.
Visoke cijene liječenja
No, da u HZZO-u nisu odlučili tako smanjivati proračunske rupe, već da su sve obveze prebacili na pacijente, oni bi nakon odlaska iz bolnice dobili račune u kojima bi pisalo da četiri dana liječenj ana respiratoru zbog koronavirusa 123.134 kune, a prosječno 11 dana liječenja na odjelu 2709 kuna. Oboljeli od dijabetesa te neke srčane ili bubrežne bolesti morali bi platiti 8620 kuna za svoje liječenje, doznaje Jutarnji.
Koronavirus je skupo liječiti čak i kada nije potreban respirator, što pokazuju podaci HZZO-a. Ovakvi izvanredni troškovi povećavaju dugove u ionako kuna gladnoj zdravstvenoj blagajni. Ako se tomu pridoda i činjenica da ostatak sustava gotovo da nije radio za vrijeme pandemije, jasno je da će posljedice biti ogromne.
Troškovi po dijagnozi
Vukelić je istaknuo kako se u Hrvatskoj liječenje ne plaća po danima provedenima u bolnici, već po dijagnozi, točnije dijagnostičko-terapijskoj skupini za koju je određen prosječni trošak liječenja. Kod koronavirusa su tri dijagnoze bile najčešće. Za pacijenta s dijagnozom upale srednjeg uha i infekcije gornjih dišnih putova, bez komplikacija i kroničnih bolesti, liječenje košta 2709 kuna. Liječenje nekoga s infekcijom dišnog sustava s teškim ili umjerenim komplikacijama, bez potrebe za respiratorom košta 8620 kuna, a za upalu dišnog sustava bez komplikacija i komorbiditeta cijena po DTS-u je 4843 kune. Liječenje pacijenata s tim dijagnozama trajalo je u prosjeku 11 dana, a gore navedenim iznosima treba dodati još i cijenu lijekova koja se kreće od 64 do 760 kuna.
Ogromni troškovi zbrinjavanja pacijenata s koronavirusom i financijski problemi s kojima se zbog toga suočavaju zdravstveni sustavi nagnali su Europsku uniju da pokrene mehanizam COST, koji sadrži 250 raznih akcija pomoći, koje, između ostalog, podrazumijevaju i pravednu raspodjelu lijekova koji mogu pomoći u liječenju, ali i budućeg cjepiva, kako bi se stalo na kraj pandemiji i ublažio utjecaj na ekonomiju.
