Neke države ponovno vraćaju stroge restrikcije zbog koronavirusa ili pak donose neke nove mjere. Tako je primjerice u Hong Kongu nastupila zabrana konzumiranja hrane u restoranima, a iz grada Da Nanga u Vijetnamu evakuirano je 80.000 ljudi. Dnevna brojka novozaraženih penje se u svim europskim državama pa tako i u Njemačkoj, dok se rekordi obaraju u susjednoj Srbiji, SAD-u, Meksiku i Brazilu.
Sudeći po onome što se događa na "zdravstvenoj karti svijeta", drugi val pandemije koronavirusa stiže ranije nego što je to bilo očekivano. Premda su neki stručnjaci govorili, poput onih iz njemačkih medija, da balkanske države nije još zahvatio ni prvi val zbog ranog zatvaranja, pitanje je što u trenutačnim uvjetima znači drugi val u Hrvatskoj i događa li se. S domaćim stručnjacima na tu temu razgovarao je Večernji list.
Manja opasna žarišta
Naš ugledni virusni imunolog iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, za Večernji list kaže da brojke jasno pokazuju da je Hrvatsku već zahvatio drugi val. Ističe da je riječ o intenzivnijem valu nego što je to bio prvi, barem kada se gleda broj novooboljelih. "To se jasno vidi iz grafičkog prikaza trenutačnog stanja", kaže Čičin-Šain te ističe da porast broja oboljelih u Njemačkoj još uvijek nije ni približno naglašen kao u Lijepoj našoj.
U Njemačkoj je proteklog tjedna brojka novozaraženih dnevno iznosila od 500 do 800 slučajeva pa su s državnog Instituta Robert Koch izrazili zabrinutost. Predsjednik vlade njemačke pokrajine Sakse, Michael Kretschmer, rekao je da je drugi val korone već tu i da se događa svaki dan. Na potencijalnu opasnost manjih žarišta upozorio je njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Naš poznati znanstvenik Ivan Đikić radi na frankfurtskom Sveučilištu Goethe pa je za Večernji list opisao kakva je trenutačna situacija u Njemačkoj.
"U Njemačkoj je riječ o većem broju manjih žarišta koja su vrlo opasna jer mogu prerasti u jezgre većih zaraza ako se na vrijeme ne identificiraju i ako se ne prevenira daljnje širenje, kao što smo imali slučaj stvaranja golemog žarišta zaraze u mesnoj industriji. Sadašnja žarišta pojavljuju se većim dijelom zbog migracija tijekom odmora i čestih posjeta obitelji. Najviše su zahvaćene pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija i Baden-Württemberg, u kojima je primijećen veći povratak radnika s odmora iz drugih zemalja, ponajprije iz jugoistočne Europe i Turske. Riječ je o državama koje bilježe dosta veliki broj novih slučajeva u usporedbi s brojem stanovnika. Takve pojave će biti i češće u kolovozu zbog većeg broja povratnika", govori Đikić.
Drugi val ovisi o lokalnim uvjetima
"Brojevi zadnjih tjedan dana variraju od 300 do 800 novozaraženih po danu, što jest velik broj, no ne može se još govoriti o početku drugog vala. Riječ je o ljetnom širenju već prisutnih virusa i stvaranja lokalnih žarišta, kao što je to slučaj u mnogim zemljama Europe. Virus u prvom valu nije nestao, nego se zadržao unutar populacije i sada se pojačano širi zbog intenziviranih kontakata između ljudi. Za ovaj pandemijski virus vrijeme drukčija pravila", pojašnjava znanstvenik Đikić.
Hrvatski biolog Ivan Đikić Photo: Grgo Jelavić/PIXSELL
Znanstvenici objašnjavaju da u slučaju nekontroliranja virusa, on se širi i postaje lokalna epidemija sekundarnog vala. Zbog toga je bilo koji drugi val epidemije teško predvidjeti jer on ovisi o lokalnim uvjetima. Veliki i jači drugi val očekivao se na jesen pa stvaranje manjih žarišta tijekom ljeta nije neobično. Tijekom turističke sezone, upravo zbog navedenih razloga, domaći epidemiolozi moraju biti na oprezu. Đikić kaže da je važno da su podaci točni i detektirani na vrijeme.
Spominje da je testiranje u Njemačkoj jedan od glavnih razloga uspješne borbe protiv Covida jer je ciljano i generalno. Prema riječima Ivana Đikića, u tjedan dana u Njemačkoj se napravi oko pola milijuna testiranja, što tu državu čini među najsupješnijima u Europi. Inače, njemački ministar zdravstva je par puta tijekom proteklih dana najavio da se razmatra uvođenje obaveznog testiranja na koronu kod svih onih koji se vraćaju s ljetovanja iz "rizičnih zemalja". Trenutačno se razmatra je li to u skladu sa zakonom.
Gordan Lauc: 'Hrvatska je spriječila prvi val'
Domaći znanstvenik prof. dr. sc. Gordan Lauc navodi kako je tijekom ove pandemije teško pratiti "broj valova" na svjetskoj razini jer je situacija od države do države specifična. Naglasio je da je Hrvatska spriječila prvi val jer je virus zaustavljen rano. Ono što drugi zovu "drugi val", objašnjava Lauc, kod nas će tek biti "prvi val".
Zagreb: Istraživački institut Genos predstavio globalni Human Glycome projek 19.10.2018., Zagreb - U dvorani za sastanke BICRO - Biocentra odrzana je konferencija za medije istrazivackog instituta Genos na kojoj je predstavljen globalni Human Glycome projekt. O projektu su govorili Gordan Lauc direktor projekta, te Tome Anticic i Dragan Primorac.
"Ono što je važno jest da pazimo da brzina kojom se taj virus širi ne bude toliko velika da izazove kolaps. Tako da mislim da mi ne moramo ni govoriti o drugom valu, nego o širenju virusa moramo razmišljati kao o plimi. Mora, dakle, lagano doći do povećanja broja ljudi koji su u kontaktu s virusom", objasnio je Lauc za Večernji list.
Zašto bi se val u jesen mogao povećati?
Strukturalni molekularni biolog te profesor na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu ETH, prof. dr. sc. Nenad Ban, objašnjava zašto i kako znanstvenici prate širenje bolesti u valovima.
"Kada se analizira dinamika epidemije ili pandemije, znanstvenici se koriste grafovima koji prikazuju broj oboljelih u odnosu na vrijeme. Dakle, kada se širenje ubrzava, onda krivulja raste, a kada se usporava, onda se smanjuje. Takve krivulje imaju oblik 'valova' koji se formiraju s obzirom na širenje bolesti koje je uvjetovano prirodnim ili socijalnim uvjetima. Svaka pandemija gripe tako ima, primjerice, oblik sezonskog vala jer se bolest mnogo više širi u zimskim mjesecima. No sada znamo da se COVID-19 mnogo efikasnije širi te izgleda da ga toplo vrijeme ne usporava dovoljno da bi broj oboljelih počeo padati. Zbog toga je širenje COVIDA-19 bilo jedino moguće usporiti strogim mjerama izolacije koje su sad popuštene da bi se oporavila ekonomija. Naravno da to sada dovodi do novog povećanja oboljelih što bi se moglo nazvati novim valom epidemije. Smatram kako bi se taj val u jesen mogao povećati i ubrzati zbog povećanja druženja u zatvorenim prostorima te smanjenog imuniteta za vrijeme zimskih mjeseci", objašnjava Ban i dodaje da se potencijalna nova žarišta nalaze u zemljama u kojima se mjere najmanje provode.
'Nema znakova usporavanja širenja bolesti'
"Očito je da većina zemalja koje su popustile mjere izolacije sada imaju novi val bolesti. To se događa posvuda, u Srbiji, BiH, Njemačkoj, Španjolskoj, a i u Hrvatskoj, iako za sada u nešto manjoj mjeri. Možemo se nadati da će se sada uz nove mjere i praćenje kontakata oboljelih situacija zadržati pod kontrolom, iako će to biti sve teže s obzirom na povećan putnički promet u ljetnim mjesecima. Može se zaključiti da se sada globalno i unatoč svim naporima bolest nezaustavljivo eksponencijalno širi te nema indikacije usporavanja koje bi se moglo nazvati 'krajem prvog vala'", objašnjava Ban za Večernji list.
Domaći znanstvenik s adresom u Švicarskoj ističe da vjerojatno neće biti moguće zaustaviti širenje koronavirusa i da se će se broj oboljelih i umrlih na globalnoj razini nastaviti povećavati. On ne sumnja da je već sada smrtnost mnogo veća od službene brojke koja je već prešla 650.000 ljudi i to zato što nije moguće službeno dijagnosticirati svakog oboljelog.
"Moguće je da će se širenje COVIDA-19 na globalnom nivou manifestirati kao stalan porast slučajeva, dok ćemo lokalno primjećivati valove infekcije", rekao je Nenad Ban.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
