Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja (HDKP) u četvrtak je priopćilo kako je visokim državnim dužnosnicima uputilo dopis i stajalište o korištenju hrvatskog jezika u međunarodnom okruženju.
U priopćenju, koje je potpisala Anika Rešetar, predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja, navodi se kako je "HDKP zabrinut zato što se hrvatski jezik koristi sve manje, čak i u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Budući da hrvatski jezik nije predviđen kao radni jezik na međunarodnim skupovima, hrvatski predstavnici ne samo da ne mogu govoriti hrvatski, nego nema ni prijevoda s drugih jezika (francuskog, njemačkog, poljskog itd.) na hrvatski", tvrdi se u priopćenju.
Predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja Rešetar podsjeća kako je "HDKP 20. srpnja 2010. poslao dopis glavnom pregovaraču" i ukazao na "mogućnost korištenja akreditiranih konferencijskih prevoditelja za hrvatski jezik, koje na zahtjev sa svog popisa angažira i plaća Europska komisija", no kako napominje, "nisu dobili odgovor".
HDKP "poziva na korištenje hrvatskog jezika kao jednog od radnih jezika u sklopu pristupnih pregovora, jer je", kako se ističe, "riječ o jeziku samostalne zemlje i budućem službenom jeziku EU, zajednice koja jamči pravo na vlastiti jezik i u sklopu svoje politike višejezičnosti stavlja na raspolaganje akreditirane prevoditelje i pokriva troškove prevođenja. Druge se zemlje nisu odrekle svog jezika, nema razloga da to učini Hrvatska", navodi se u priopćenju.
Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja izražava i "zabrinut za status hrvatskog jezika, s obzirom na", kako ocjenjuje, "opći pritisak koji vlada u zemlji da se na međunarodnim konferencijama i sastancima s predstavnicima iz inozemstva koristi isključivo engleski jezik, čak i onda kada većini sudionika engleski nije materinji jezik, kada je osiguran prijevod i kada je očito da ima onih koji bi radije govorili na hrvatskom jeziku i imali veću korist od konferencije ili seminara ako bi slušali prijevod".
Također ocjenjuje kako postoji "zabrinjavajući trend" jer je "u Hrvatskoj postala sramota govoriti hrvatski i slušati prijevod". "Pitanje tko kako govori engleski postalo je važnije od pitanja je li stručnjak u svom području rada. HDKP smatra da nije u interesu Hrvatske iz međunarodne komunikacije isključivati pojedince s velikim stručnim znanjem i iskustvom zato što ne mogu javno nastupati na (tečnom) engleskom", naglašava se u priopćenju.
Ujedno Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja "poziva na promicanje upotrebe hrvatskog jezika, jer smatra da je i nadalje potrebno raditi na afirmaciji hrvatskog jezika u međunarodnoj zajednici te da je svakako korisno i dobro znati engleski jezik za vlastite potrebe, ali da nije dobro izbacivati hrvatski iz službene upotrebe u međunarodnom okruženju".
HDKP smatra da "treba postojati sloboda kada se radi o korištenju prava na vlastiti jezik i prava na korištenje drugog jezika (kada netko želi svoje izlaganje ili jedan njegov dio iznijeti na drugom jeziku)" te "poziva na korištenje materinjeg jezika, bez obzira na to o kojem je jeziku riječ, jer se mnogi govornici lakše, preciznije i uvjerljivije izražavaju na materinjem jeziku".
Prethodni članci:
arti-201010270013006 arti-201010210047006 arti-201010010713006 arti-201007010241006
