Izgleda kao igra, a zapravo je prilično ozbiljan posao. Jer o podacima koje malena letjelica dron prikupi, ovisi golema poljoprivredna proizvodnja.
Ona prenosi sve informacije sa svoje kamere u real-timeu na ekran, mi onda odlučimo da li želimo nešto slikati, snimiti, te snimke i fotografije naknadno. Zatim pregledavamo i uočavamo probleme dok se još nisu razvili i ugrozili naše prinose", objasnio je Mladen Franjić, rukovoditelj razvoja i novih tehnologija u Belju
Dok traje prskanje, odnosno zaštita pšenice - dron prati stanje usjeva. Traži eventualne bolesti, štetnike, glodavce, kontrolira kanalsku mrežu. Ukratko, vidi sve što čovjek sa zemlje ne može.
Domet mu je dva kilometra, a snimke najviše kvalitete. Cijena koja ovisno o paketu iznosi od 10 do 20 tisuća kuna sitnica je za ono što im dron znači.
"Ono što su već sad efekti koji su ostvareni u trošku proizvodnje su prije svega efekti koji se stavljaju u kontekst smanjenja troška repromaterijala i u kontekstu povećanja produktivnosti rada", objasnio je Krešimir Grgić, direktor ratarstva Belja.
Korak je dalje u primjeni precizne poljoprivrede u kojoj još od ranije pomažu i moderni, satelitski navigirani traktori s autopilotom, preciznosti do tri centimetra.
"Omogućuje jednu vrlo preciznu sjetvu, vrlo precizna kasnije njega usjeva, što vodi do smanjenja broja preklopa, smanjenja broja repromaterijala i do poboljšane i financijske i ekološke komponente u proizvodnji", dodao je Grgić.
Nabavljaju se i novi dronovi koji će biti usko specijalizirani za poljoprivredu, a uz Belje o dronovima razmišlja i Agrokorov Tisak.
"Očekujemo prvu pošiljku prvih specijaliziranih dronova početkom sljedeće godine, prvenstveno namijenjenih za logističke potrebe", rekao je Hrvoje Kraljević, direktor Tiska.
"Vidimo veliki potencijal u efikasnosti korištenjna dronova za logističke operacije, pogotovo u zemlji kao što je Hrvatska, s jako puno otoka koji su usko grlo za prijevoz roba", dodao je Kraljević.
Ideje su tu, no stručnjaci tvrde kako regulativa nije, pa će testna faza potrajati.
