Hrvatska ratna mornarica na korak je do odluke o nabavci prvog modernog borbenog broda za svoju flotu. Riječ je o modularnoj korveti dugačkoj najviše 90 metara koja bi trebala biti stožerni brod ratne mornarice, a može ju sama napraviti hrvatska vojna industrija. Korveta je zasad još u računalu ali navozi u Brodosplitu su za nju spremni.
Umjesto isluženih, tri desetljeća starih raketnih topovnjača, Hrvatska bi mogla dobiti novi stožerni brod ratne mornarice. Već bi na prvi pogled i laik primijetio da je daleko veći od svega što Hrvatska sada ima, pogodan za slijetanje pa i spremanje helikoptera.
"Imamo hangar u koji stane nekakav mornarički helikopter, tipa Seahawk, koji se može sklopiti. Stanu dronovi, imamo skladište dronova unutra. Imamo glavnu palubu koja sadrži svoju nišu s manjim brodom, interceptorom, prestretačem, do 40 čvorova, do 13 metara", kaže glavni projektant Mislav Bezovnik.
Dugačka više od 90, a široka gotovo 14 metara
Korveta nove generacije bila bi dugačka više od 90, a široka gotovo 14 metara. Maksimalna brzina bila bi joj 26 čvorova, a posadu bi činilo više od 70 ljudi. Idejni projekt dovršili su inženjeri iz grupacije DIV, vlasnika splitskog škvera, gdje se upravo grade još četiri ophodna broda poput jednog već izgrađenog, a ondje bi se mogla graditi i korveta.
"Svaka država koja ovakve brodove gradi prvenstveno ih želi graditi u svojoj zemlji. Drugo, mi smo svojom konkurentnošću i stupnjem tehnologije kojom raspolažemo - to znamo jer smo uspoređivali ophodne brodove koji su sad u gradnji, ozbiljno povoljniji nego oni koji su sad već prisutni na tržištu", kaže potpredsjednik Uprave DIV Grupe Darko Pappo.
Gradnja u dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga
A u Europskoj uniji korveta s punim naoružanjem može koštati i preko pola milijarde eura. Njezina gradnja, posebno bude li kod nas, uklopila bi se u idući dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, kaže za Direkt prvi admiral na čelu Glavnog stožera.
"To je ideja koja postoji i u prethodna dva dugoročna plana, bila je i ambicioznija, govorilo se o četiri velika izvanobalna ophodna broda. Nismo imali dovoljno resursa da to realiziramo, nadamo se da ćemo osmisliti i realizirati ili bar započeti u ovom dugoročnom planu", kazao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Robert Hranj.
Sve s idejom zaštite hrvatskih interesa na moru.
"Mislim na hrvatske teritorijalne vode i gospodarski pojas. Isto tako, ideja je da sa tim brodom u dogledno vrijeme idemo malo hrabrije u međunarodne operacije potpore miru u Mediteranu", rekao je Hranj.
S tim brodom bi ojačali domaću industriju
Jednako dugoročno, u splitskom škveru bi se mogle graditi korvete i za izvoz.
"Onaj tko se bavi tom tematikom zna da puno zemalja gradi ili uzima u sastav korvete i brodove tih veličina. Sa tim proizvodom bi mi ojačali domaću industriju, naravno nas kao društvo, ali i sve koji sudjeluju u gradnji tog broda na bilo koji način", kaže Pappo.
Oni koji se bave tematikom ističu kako je upravo mornarica najskuplja grana vojske, a hrvatska već godinama vapi za modernizacijom, možda i više nego zrakoplovstvo. No, kako je vojni proračun sastavni dio državnog, uzdrmanog potresima i koronom, u dogledno vrijeme prijeti stagnacija, ako ne i pad izdvajanja.
"Korvete su, uz sve praktične svrhe, jedan srednjeročno, dugo, dugo, dugoročni cilj kojem vjerojatno flota ratne mornarice teorijski teži, ali nisam siguran da su dohvativi u bilo koje skoro doba", kazao je analitičar portala Obris.org Igor Tabak.
Korveta bi, tvrde projektanti, mogla ući i u oko uragana, dakle biti na nanajolujnijem mogućem moru. Graditi takav brod, k tome i u domaćoj radinosti, zdrava je ambicija.