Interdisciplinarni tim znanstvenika i liječnika sekvencirao je oko šezdeset uzoraka virusa SARS-CoV-2, prikupljenih u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske, u Varaždinu i Čakovcu, koji su izolirani tijekom drugog vala pandemije koronavirusa, a među njima nije pronađen novi soj koji se pojavio u Engleskoj u studenome prošle godine, piše Jutarnji list.
"Dobra je vijest da u svih šezdesetak analiziranih uzoraka nismo pronašli niti jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju pronađenom u Engleskoj u studenome 2020. To, naravno, ne znači da ovaj soj nije prisutan u Hrvatskoj, ali je u ovome trenutku vjerojatnost da je dominantan razmjerno mala", kazao je prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji vodi projekt.
Tražili 'engleski', a pronašli 'škotski' novi soj virusa
Međutim, kaže prof. dr.sc. Vlahoviček, u oko 30 posto uzoraka pronađene su mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tijekom kolovoza.
"Za tu je varijantu također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije. Radi se o mutaciji u proteinu šiljku (spike) na položaju 439, tzv N439K. Dok smo tu mutaciju uočili u tek 10 posto uzoraka s početka drugog vala, ona je prisutna u oko 30% uzoraka iz studenoga i prosinca, a zastupljenija je u pacijentima sa sjevera naspram zagrebačkih. Za ovu mutaciju nisu utvrđene poveznice s razvojem težih simptoma, već isključivo bržem širenju virusne infekcije", pojasnio je Vlahoviček za Jutarnji list.
Riječ je o prvim rezultatima istraživanja u sklopu projekta "Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19", koji s milijun i pol kuna financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Uzorci prikupljani na početku drugog vala pandemije
Cilj projekta je utvrditi povezanost genetičke podloge virusa i domaćina s razvojem težih oblika bolesti COVID-19. A zbog velike javnozdravstvene važnosti praćenja virusnih mutacija, resursi projekta mobilizirani su kako bi se u što kraćem vremenu provjerilo postoje li u Hrvatskoj sojevi virusa povezani s bržim širenjem i većom zaraznošću.
Uzorci su prikupljani na početku drugog vala pandemije u Hrvatskoj, od kolovoza do studenog, dok su početkom prosinca pribavljeni sa sjevera Hrvatske kada je na tom području uočeno brzo širenje virusa i znatno povećanje broja oboljelih. Prva faza ovog projekta trajat će do kraja ove godine. Istraživački tim dosad je prikupio više od 120 uparenih uzoraka virusa i krvi pacijenata, a dosad su završeni rezultati analize virusnih genoma izoliranih iz oko šezdeset pacijenata.
Novi sojevi šire se brže od originalnog iz Wuhana
Prof. dr. sc. Vlahoviček ističe kako su u Europi tijekom drugog vala pandemije dominantni sojevi GV i GR, izvedeni iz skupine G.
"Ovi su se sojevi svijetom počeli širiti u travnju i svibnju ove godine, a trenutno predstavljaju najzastupljeniji oblik virusa za koje je karakteristično da se brže šire od originalnog soja iz Wuhana. Mi soj GV nismo pronašli u uzorcima iz Hrvatske, dok soj GR uočavamo u više od 75 posto svih sekvenciranih uzoraka s početka drugog vala i 25 posto uzoraka prikupljenih u studenome i prosincu. Ostali uzorci većinom spadaju u skupinu G, koja je bila dominantna u Europi i u prvome valu", kazao je Vlahoviček.
Dodao je da su dosadašnji rezultati istraživanja preliminarni pa će se nastaviti s njihovom analizom te da je jedan od ciljeva projekta pratiti dinamiku mutacija virusa na području Hrvatske.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.