Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, osnivač i dugogodišnji pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a sada dekan Medicinskog fakulteta u Puli, znanstvenik kojemu je u fokusu molekularna medicina, kaže kako je još šroje tridesetak godina upozoravao na potencijalni problem prijenosa virusa sa životinja na ljude.
Premda su bili bezopasni za ljude, mutacijama su, kaže, ti virusi postali opasni što su potvrdile bolesti poput svinjske i ptičje gripe, SARS-a i MERS-a.
'Smrtnost će biti niska ako se ne dogodi fatalna mutacija'
Pavelić tvrdi da je koronavirus, što se tiče stope smrtnosti, manje opasan od svojih "rođaka" SARS-a i MERS-a sa stopom od 35 posto, ali se razlikuje po tome što je pandemičan i zahvaća znatno više osoba od prethodnih.
"Vrlo su intrigantni podaci o smrtnosti. Izračunavao sam ih na dan 27. ožujka. Razlikuju se bitno od države do države i u rasponu su od nevjerojatnih 10 posto u Italiji, 7,5 posto u Francuskoj i Iranu pa sve do iznimno niskih kao što su Švedska, Danska, Izrael (0,3 posto), Hrvatska i Njemačka (0,5 posto), Austrija (0,7 posto), Slovenija 1,4 posto, Švicarska 1.7 posto…
Razlozi ovim razlikama mogu biti različiti. Najprije se pomišlja na različitu virulentnost sojeva uslijed mutacija, no to se po meni čini manje vjerojatnim. Mnogo su vjerojatnije različite epidemiološke mjere te realni broj testiranih. Zbog toga je i prosječan postotak smrtnosti u svijetu 4.5 posto, iako je ta brojka vjerojatno niža", kazao je dodavši da Hrvatska spada u zemlje s najrigoroznijim epidemiološkim mjerama.
Također je napomenuo da su navedene stope smrtnosti od Covida-19 znatno niže od poznatih bolesti poput ospica ili hripavca te da će se stvarna stopa smrtnosti moći utvrditi tek kada se uskladi vjerodostojnost podataka inficiranosti sa smrtnim slučajevima. "Osobno smatram da će stopa smrtnosti na koncu biti relativno niska, pod pretpostavkom da se ne dogodi neka fatalna mutacija", kazao je.
'Moćemo očekivati pojavu više sojeva u budućnosti'
Prof.dr.sc. Pavelić također kaže da je virus u Španjolski mutirao u odnosu na originalni tip iz Wuhana. "Već je rečeno da virusi vrlo brzo mutiraju i akumuliraju promjene tokom procesa prijelaza iz jedne inficirane osobe u drugu. Neki su izračunali da se godišnje događa 24 mutacije. (...) Mutacije se događaju nasumično i očekivana su pojava te su dio životnog ciklusa virusa. Neke od njih mogu uzrokovati da virus nestane, a neke ojačati virus. Genetički gledano postoje indicije o povezanosti virusa u Italiji i Njemačkoj", rekao je.
On tvrdi da se definitivno dva soja šire svijetom - tzv. L-tip i S-tip, od kojih je L-tip agresivniji, iako su razlike male. Napominje da se svakako može očekivati pojavu više sojeva u budućnosti jer virusi stalno mutiraju i kad zahvate dišni sustav bolesnika, množe se. A vakcina mora pokriti oba soja.
A researcher works on a vaccine against the new coronavirus COVID-19 at the Copenhagen's University research lab in Copenhagen, Denmark, on March 23, 2020. At Copenhagen university, a team of about 10 researchers is working around the clock to develop a vaccine against Covid-19 that could apply for clinical trial before within nine months. The vaccine will be based on two components : the protein which is on the surface of the coronavirus, called the spike protein that researchers express in the lab and then attach it on the surface of a virus-like particle., Image: 508819416, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Thibault Savary / AFP / Profimedia
"Neke su kompanije u SAD, Kini i Europi već spremne klinički testirati vakcine. To je za mene iznenađujuće, s obzirom da su postupci razvoja novih lijekova i medicinskih proizvoda jako dugotrajni i skupi. U ovom slučaju sve je nekako brzo spremno za tržište kao da se već na tome radilo", istaknuo je Pavelić dodavši da lijekovi protiv virusa još uvijek nisu djelotvorni kao što je to slučaj s antibioticima u borbi protiv bakterija.
'Koronavirusa se nećemo brzo riješiti'
Osvrnuo se i na protuepidemijske mjere u Europi te izglede u borbi protiv ovog virusa.
"Mjere i način na koji se one provode u većini zemalja EU su korektne i doista ne znam što bi se u ovom slučaju moglo više napraviti. Naravno, može se diskutirati o tome treba li testirati veći dio pa čak i čitavu populaciju. To bi nam sigurno dalo realniju, odnosno manju stopu smrtnosti, no ne znam koliko zdravstvenih sustava bi to moglo ekonomski podnijeti. Također, nisam siguran da bi ispravno bilo dragocjene državne resurse trošiti za masovna testiranja", ustvrdio je.
"Znanost će u konačnici dobiti bitku s ovim virusom, stvorit će se vrlo brzo učinkovita vakcina, iznaći kakvo-takvo liječenje težih slučajeva. Ne zaboravimo da bitku nismo u potpunosti dobili niti s "običnim" gripama", rekao je prof.dr.sc. Pavelić dodavši kako je logično za pretpostaviti da se koronavirusa nećemo brzo riješiti, ali da ćemo ga kontrolirati te da će u ljetu biti manje aktivan.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
