Ne samo male lokalne bolnice, već i klinički bolnički centri u Hrvatskoj vape za specijalizantima, ali im se na natječaje nitko ne javlja. To i ne čudi jer su plaće liječnika na specijalizaciji po prvi puta u novijoj povijesti pale ispod prosječne plaće - upozorio je šef Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić. Naime, prosječna plaća za lipanj iznosila je 7.512 kuna, a plaća specijalizanta 7.427,63 kune.
S druge strane, naši liječnici specijalizacije prolaze u klinikama u Grazu i drugim zapadnoeuropskim gradovima, piše Novi list.
'Kad krenem na specijalizaciju, imat ću 5000 kuna manju plaću'
"Moja će plaća kad krenem na specijalizaciju biti za 5.000 kuna manja nego danas", požalio se Novom listu jedan budući specijalizant, 30-godišnjak koji bi se rado javio na neki od natječaja za specijalizacije, ali se boji udara na svoj kućni budžet.
Od specijalizanata se očekuje da rade puno, a plaće su im sramotno niske.
"Kad ste na specijalizaciji, najmlađi ste na odjelu, radite i za sebe i za starije kolege. Radi se puno, zahtjevno, a koeficijent je niži nego koeficijent doktora medicine bez specijalizacije. Ljetos sam radio u turističkoj ambulanti na otoku i za 180 sati, uključujući i radne vikende, primao sam 8.000 kuna. Pa toliko primi konobar, i to bez napojnice! Frustrira činjenica da bih kao specijalizant imao plaću od 7.500 kuna, a varioc s trogodišnjom srednjom školom ima plaću od 12.000 kuna", ističe za Novi list jedan liječnik iz sjeverne Hrvatske.
On ipak želi ići na specijalizaciju jer sada radi na hitnoj službi, a plaću od 11.500 kuna zaradi na račun noćnih smjena, radnih vikenda i prekovremenih sati. No, upozorava, takav tempo teško je izdržati na duže vrijeme.
PIXSELL/Ilustracija
Mknogi odlaze u Njemačku, Austriju, Englesku...
Marin Smilović, specijalizant kliničke radiologije, gotovo je odradio svoju specijalizaciju, a ona je, kaže, krajnje demotivirajuća za mlade liječnike.
"Ako dobijete specijalizaciju blizu svog doma, u početku je plaća prihvatljiva. Ali drugi dio specijalizacije mora se odraditi u kliničkim bolnicama, što znači da je većina specijalizanata prisiljena odvojiti se od obitelji, otići u drugi grad i troškovi tu rastu. Oni oženjeni dobiju naknadu za odvojeni život od 1.700 kuna, a kolegica u Zadru, koja nije u braku, dobila je samo 800 kuna dodatka za odvojeni život, odnosno pokriće troška života u drugom gradu", kazao je za Novi list ovaj specijalizant čakovečke bolnice, koji drugi dio specijalizacije obavlja u KB Dubrava i već dvije godien svakodnevno putuje iz Čakovca u Zagreb i natrag.
Njegovi kolege iz Opće bolnice Dubrovnik koji drugi dio specijalizacije odrađuju u Zagrebu nemaju tu sreću jer svoju djecu ne vide po dva, tri mjeseca. A mnogi, kaže Smilović, odlaze na specijalizaciju u Njemačku, Austriju ili Englesku gdje su za to višestruko bolje plaćeni, a ni odrađenu specijalizaciju i troškove specijalističkog usavršavanja nisu dužni vraćati kao u Hrvatskoj.
Niske plaće - kruna lošeg statusa specijalizanata
U HLK kažu kako su niske plaće specijalizanata kruna njihovog lošeg statusa u Hrvatskoj.
"Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine je izvrsno napisan i koncipiran u pravilnicima, usklađen s direktivama EU, ali realnost je drugačija. Imamo premalo mentora, a stjecanje konkretnih znanja, vještina i kompetencija je nerijetko svedena na "bjesomučno" upisivanje podataka u specijalizantsku knjižicu i prikupljanje stotina pečata", kaže predsjednik HLK Krešimir Luetić.
Stoga Komora predlaže nacionalno planiranje, raspisivanje, dodijeljivanje, financiranje i nadziranje specijalizacija, čime bi se dokinuli postojeći tzv. "robovlasnički" ugovori. Luetić kaže kako HLK predlaže i uvođenje e-specijalizantske knjižice s redovito i ažurno dostupnim praćenjem napretka svakog specijalizanta. Naravno, u prvom redu specijalizantima bi trebalo povećati plaće.
