VELIKI VODIČ /

Doktor za drveće otkriva kako izabrati pravo božićno drvce, kako brinuti o drvcu u tegli i koje su razlike pri kupnji

Image
Foto: Marko Dimic/PIXSELL

Saznali smo i mnogo više, od toga koja drvca mogu podnijeti teže kuglice, do toga kada će i Zagrepčani moći kupiti na uobičajenim lokacijama

8.12.2021.
21:30
Marko Dimic/PIXSELL
VOYO logo

Božićna drvca tradicionalno se kite na Badnjak, no većina ljudi diljem svijeta zaobilazi to pravilo i s kićenjem kreću mnogo ranije. Neki tako kite već početkom prosinca i uz okićena drvca provode vrijeme Adventa. I zašto i ne bi, kada su istraživanja pokazala da nas ovaj veseli čin zaista može učiniti sretnijima!

Ako ste ipak tradicionalniji i svoje božićno drvce još niste nabavili, saznali smo sve o tome od doktora za drveće, Frana Poštenjaka. No najprije, kada će Zagrepčani moći kupiti svoja Božićna drvca? Iz Tržnica grada Zagreba, podružnice koja je zadužena za organizaciju prodaje, kažu nam da bi s prodajom trebali krenuti u subotu, 18. prosinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Natječaj za nabavu drvaca je prošao, sada samo trebamo čekati gradske vlasi da odobre odluku. No, sve bi trebalo krenuti 18. prosinca i trajat će do 24. prosinca“, rekao nam je Slaven Baković iz TGZ-a.

Božićna će se drvca prodavati na uobičajenim lokacijama diljem Zagreba. Od 133 prodajnih mjesta na 48 lokacija, neke od najpopularnijih su Tržnica Jarun, Špansko, Gajnice, Britanski trg, Kustošija, Dubec te Trg Franje Tuđmana na kojima su za prodaju redovito zadužene braniteljske udruge. Iz TGZ-a uskoro bi i sami trebali objaviti sve detalje o ovogodišnjoj prodaji, a za one koji ne mogu čekati, rasadnici diljem zemlje su spremni i tamo se božićna drvca već na veliko prodaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Tržnice Graga Zagreba

A kakvo božićno drvce odabrati i koje su vrste najbolje? Odgovore na sva naša pitanja dao nam je doktor za drveće.

Smreka je bolja za teže kuglice, jela jače miriši

"Mogu se kupiti smreke i jele. Razlika između njih je što smreka malo više bode. Mogu se kupiti borovi koji zapravo su specifičnijeg habitusa, malo su okruglastiji ali opet su zanimljivi. Ljudi kada kažu da kite bor najčešće misle na kićenje smreke jer smreka je zapravo drvce koje je prvo bilo okićeno na dvorovima u plemićkim obiteljima u Njemačkoj", kaže Poštenjak.

Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih s dvije pruge pući kod Pančićeve omorike. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa.

"Jele s druge strane u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka, također pravilno pršljenastog razgranjenja. Iglice jela su znatno mekanije od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo raščešljane iglice. Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke", kaže i dodaje da neke vrste jela imaju najizraženiji miris.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL

Razlika je i u cijeni, pa su tako stabla koja malo sporije prirašćuju skuplja. Što se tiče gustoće, Poštenjak kaže da na nju utječu zahvati koji su napravljeni u rasadniku. Neki ljudi preferiraju gušća drvca, pa uzimaju stabla koja su manje obrezivana. Smreke i jele godišnje prirašćuju 10 do 15 centimetara i formiraju pupove iz kojih rastu grane, a u rasadnicima se kroz rast formiraju prema različitim preferencijama.

Opadanje iglica ne mora biti problem

"Preporučljivo je da božićno drvce bude visoko do maksimalno dva metra visine da se ne treba orezivati vrh. Ako je stablo preveliko mora ga se orezati. Sukladno tome je dobro odabrati vrstu jer ako kupite preveliku platit ćete cijenu većeg stabla, tako da je dobro na tome uštedjeti novac", objašnjava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
divna priča božićnog drvca /

Divna priča božićnog drvca na Trgu Bana Jelačića: 'Posadila ga je moja prerano preminula baka, najviše mu se raduje djed'

Image
divna priča božićnog drvca /

Divna priča božićnog drvca na Trgu Bana Jelačića: 'Posadila ga je moja prerano preminula baka, najviše mu se raduje djed'

A ono što mnoge najviše zanima je postoji li razlika u opadanju iglica? Postoji, smreke jače odbacuju iglice kada ostaju bez vode, u odnosu na jelu. Poštenjak preporučuje da se drvcu koje je već odrezano dodatno odreže baza, pogotovo ako je zaprljana, i da se postavi u spremnik u kojem je predviđeno dodavanje vode. Tako će iglice duže ostati na boru, bez obzira na nedostatak korijena.

Jednom stablu da naraste treba otprilike 10 godina, i to ako prirašćuje 15 centimetara godišnje što se smatra dobrim prirastom. Upravo se zbog toga mnogi danas odlučuju na kupnju božićnih drvaca u teglama, te ih koriste iz godine u godinu. No, ovdje je najveći problem što se ona često nakon Božića suše. Doktor za drveće nam je stoga dao savjete kako to spriječiti i očuvati drvce do sljedećeg Božića.

"Prvo što biste trebali jest saznati jest je li stablo bilo presađivano. To utječe na cijenu i preživljavanje. Kontejnirane sadnice ostaju u kontejneru određenog volumena oko četiri godine, ono što se treba paziti je da stablo ne ostane bez vode u bazi kada je u kući i kada je okićeno. Morate ga redovito zalijevati kako ne bi došlo do propadanja provodnih elemenata uslijed nedostatka vode i opadanja iglica, a najbolje je zaliti u ovisnosti o veličini stabla i nekakvih pola litre vode na tjedan bi trebalo biti dosta. Mora se paziti da se ne pretjera za zalijevanjem što je jednako štetno kao i suša, jer crnogorične vrste uglavnom ne preferiraju vlažna i mokra staništa", objašnjava doktor za drveće.

Image
Foto: Shutterstock

Što se tiče održavanja stabla preko ljeta, ako su temperature preko 35 stupnjeva, drvca ej potrebno zaliti svaki tjedan s 10 do 15 litara vode. A je li bolje tada držati drvce na suncu ili u hladu? Ovdje postoji razlika između svjetloljubive jele i smreke koja može podnijeti zasjenu. Stoga treba imati na umu da jela ne smije biti u totalnoj sjeni. Poštenjak kaže da bi bilo idealno jelu saditi u polusjenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se postaje 'doktorom za drveće'?

A kako je Poštenjak postao doktor za drveće? Naziv je skovan u Plavom uredu kada je prilikom pisanja projekta rekao da je on po struci urbani šumar i arborist. Tamo su mu u šali odvratili da je rekao nešto na češkom, i tako je shvatio da će svoju titulu trebati malo pojednostavniti kako bi i njegovim klijentima na prvu bilo jasno čime se bavi.

A posao doktora za drveće prilično je zanimljiv. Poštenjak radi upravo to, spašava bolesno drveće. Kada smo ga nazvali radio je na obrezivanju Hajdukove murve u Splitu. Područje njegovog djelokruga cijela je Hrvatska, a posla ima sve više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ljudi počinju shvaćati da zelenilo zahtjeva konstantnu brigu i pažnju. Čim više pazite ono duže traje. Ako se dobro upravlja zelenilom kao investicijom, povrat godišnje iznosi 15 do 20 posto uloženih sredstava, odnosno koristi koje vam stablo vraća. Htio bih prenijeti ljudima problem koji se javlja prilikom gradnje objekata ili kupovine kuće. Ako imate veliko stablo u vrtu, ono ne mora nužno biti problem. Ako je moguće, uvijek je dobro razmisliti kao bi se to stablo moglo spasiti. Velikim stablima vi kupujete vrijeme. Mi smo stoga jedina struka koja može kupiti vrijeme", poručuje doktor za kraj.

FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo