Velik dio Europe bori se s rastom broja zaraženih, zatvaraju kafiće i restorane, uvode razne restrikcije. Ali ne svi. Nekima ide dobro, žive relativno normalno i bez ograničenja. I to nije samo Švedska. Od njih su bolji Estonci, Grci, Finci, NIjemci.Što to oni rade dobro i drukčije nego drugi.
Ovako građani Estonije podržavaju demokratske napore u susjednoj
Bjelorusiji. Nose maske, drže distancu. Estonci su od početka
pandemije jedna od europskih zemalja s najmanje zaraženih. Osim
što je napredno e-društvo s minimalnim kontaktom građana s
institucijama, u Estoniji je, tumači njezin počasni konzul u
Hrvatskoj, recimo oduvijek zabranjeno točenje alkohola od 10
navečer do 10 ujutro.
"Oni su u dvije riječi - individualisti i pragmatičari. Oni su
skromni, jednostavni, ljudi koji ne pridaju puno važnosti
zbližavanju, čine nam se zbog toga malo i čudnima. Ljudi gledaju
svoja posla, da se tako izrazim", kazao je Boris
Jukić, počasni konzul Estonije u Hrvatskoj.
Tako je sa samo 35 zaraženih unazad dva tjedna na 100 tisuća
stanovnika, Estonija uvjerljivi europski broj jedan. Drugi su
Finci sa 53, pa Grci s 55, tu je još jedna baltička zemlja
Latvija sa 74, te najveća Njemačka s 90.
U ovom topu 5 možda najviše iznenađuje plasman Grčke, koju smo
oduvijek smatrali po mentalitetu nama bliskom. Njihova je tajna,
kako nam otkriva Hrvatica koja godinama živi u Ateni, dosljedan
pristup od samog početka.
"Počevši od maski koje su obavezne od prvog dana pandemije, do
toga da je 40 posto kompanija, od prvog dana do danas zadržalo
rad od kuće. Također, regulirani su odlasci na posao u tri vala,
prvi val je u 7 ujutro, u 8 pa u 9, tako da su izbjegnute gužve
na stanicama. Dakle, sve je to definitivno imalo utjecaja",
objašnjava Jelena Kuzmanović, Atena.
U Njemačkoj, unatoč znatno boljoj situaciji nego u gotovo cijeloj
Europi, kancelarka je još prošlog tjedna pozvala građane na
jedinstvo.
"Molim vas, suzdržite se svakog putovanja koje nije prijeko
potrebno, bilo koje proslave koja nije prijeko potrebna. Molim
vas da ostanete kod kuće u svom prebivalištu kad god je to
moguće", rekla je Angela Merkel, njemačka
kancelarka.
I tako su regiju Berchtesgaden uz granicu s Austrijom i njezinih
100-tinjak tisuća stanovnika stavili pod dvotjedni lockdown čim
se pojavio skok u zarazama. Kako objašnjava pročelnik Katedre za
medicinsku sociologiju, više je stvari zajedničko svim zemljama
koje se uspješno nose s Covidom.
"One zemlje u kojima je vlada najmanje manipulirala tim
problemom, u kojima su stručnjaci najviše savjetovali vladu i
institucije koje o tome odlučuju, te zemlje u kojima onda postoji
i spremnost stanovništva na individualnoj i grupnoj razini da
prihvate problem i smatraju ga svojom odgovornošću, a ne samo
odgovornošću nekog drugog", kaže Stjepan Orešković,
pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju Medicinskog fakulteta
u Zagrebu.
I zato se otvara pitanje nedostaje li svega spomenutog u zemljama
koje su najgore po broju zaraženih, poput Belgije, Nizozemske,
Francuske i Slovenije, ali prije svih u Češkoj gdje se, unatoč
najviše zaraženih u Europi, prije neki dan nasilno provsjedovalo
protiv rigoroznih mjera. Za razliku od njih, uspješni ne
vrludaju.
"Ako se dođe do točke da imamo rapidni rast epidemije, onda su
potrebne brze, oštre i efikasne mjere. Najgora stvar je miksanje
polurješenja, znači da radite sve na pola, da radite lockdown
koji nije lockdown, uništavate ekonomiju, pada vam zaposlenost,
gubite povjerenje kod ljudi", ističe Orešković.
A ako sve to ne radite, nego djelujete jasno i dosljedno, kao
recimo vlast u Danskoj, onda ćete građanima moći omogućiti da i
dalje idu u zabavne parkove, tematski uređene uoči Noći vještica,
doduše po dvoje na četiri kvadratna metra. Ograničenja svugdje
postoje, ali što su pojedinci odgovorniji, društvo će očito biti
otvorenije.
