Bježat će se još neko vrijeme nogama na Sljeme, jer najskupljom žičarom u ovom dijelu Europe, zbog buke ne smiju putnici, ali smiju novinari s privremenim upraviteljem.
"Sigurni jesmo, žičara je posve sigurna, imamo gomilu senzora po postajama. Po donjoj postaji, kutnoj građevini, međupostaji Brestovac. Tako da, ako nešto padne ispod granica, žičara odmah staje", kazao je Hrvoje Selak, privremeni upravitelj Žičare Sljeme.
Rad žičare nadzire se iz kontrolnih soba, a jedna se nalazi na donjoj postaji. Tehnolozi dobivaju podatke na zaslonu, a zatreba li, pritiskom na crveni gumb žičara staje.
"Palimo obavijesti, osvjetljenja na samoj trasi, regulaciju razmaka određujemo, pratimo brzinu vjetra", objasnio je Ante Matić, tehnolog Žičare Sljeme.
Na stupovima su postavljeni anemometri koji prate brzinu vjetra i dojavljuju kontrolnoj sobi. Najjači udar koji je zabilježen bio je 150 km/h.
"Na 60 km/h dobijemo upozorenje, onda se smanji brzina, a na 75 km/h se zaustavlja rad žičare", objašnjava Matić.
Do vrha Sljemena vozili smo se brzinom od 5 metara u sekundi, uz lagane udare vjetra. U jednom satu žičara može prevesti maksimalno 1500 ljudi.
"Visina između gondole i tla varira između 10-ak i 70-ak metara, najviši stup nam je 43 metra. Mjesečnim pregledom mi moramo obići svu trasu i sve stupove pregledati da nije došlo do nekih oštećenja", kazao je Selak.
Putnici mogu ući i izađi na međupostaji Brestovac, a nakon nje slijedi vožnja do izlaza na Crveni spust. Planinari su danas imali prilike vidjeti žicu dok radi, ali nisu impresionirani.
"Ja sam generacija koja pamti staru žičaru i obzirom na sve što sam proživio gledajući kako se uništava Sljeme i kakvo je to nasilje nad pitomim prigorskim krajem, bojim se da nikad u životu neću stupit na tu žičaru", kazao je Zagrepčanin Vlatko Gmaz.
"Žica izgleda pristojno, eminentno, svjetska skijališta i te šeme. Ali projekt sam po sebi je nepotreban, mogla se stara žičara obnovit", smatra Zagrepčanin Marko Budora.
Žičara ima 84 gondole, a u svaku od njih može stati maksimalno 10 putnika i svi oni moći će se spojiti na bežični internet, a svaka gondola ima komunikaciju i s kontrolnom sobom.
Za 750 milijuna kuna, uz žičaru, posjetitelji će za lijepog vremena dobiti i Zagreb na dlanu.
