Pokrenut je projekt dogradnje punog profila 3,7 kilometara duge dionice autoceste Zagreb-Macelj od Krapine do Maclja. Jutarnji list neslužbeno doznaje da su dioničari te autoceste, Vlada RH i Pyhrn Concession Holding iz Kölna čiji je vlasnik austrijski Strabag, još 5. ožujka ove godine potpisali memorandum o razumijevanju o dogradnji punog profila na toj dionici što je, ujendo, jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u prostor Schengena.
Gradnjom punog profila na dionici Krapina-Macelj bio bi riješen problem uskog prometnog grla koje često nastaje na toj autocesti, osobito u ljetnim mjesecima kada njome u Hrvatsku dolaze mnogi turisti iz Slovenije, Austrije, Njemačke...
Cijena dogradnje bit će vrlo visoka
Jutarnji list piše kako još nema suglasnosti dioničara oko vrijednosti ove investicije. Procjenjuje se da bi vrijednost dogradnje spomenute dionice bila oko 65 milijuna eura, iako u Strabagu - većinskom vlasniku s 51 posto vlasničkog udjela - tvrde da su troškovi još i veći.
Strabag je navodno spreman financirati dogradnju, ali pod uvjetom da koncesija za upravljanje ovom autocestom, koja istječe 2032. godine, bude produljena za dodatnih deset godina. No, hrvatska strana spremna je produljiti koncesiju za pet godina.
Sugovornici Jutarnjeg lista ističu da je cijena od 65 milijuna eura za dogradnju 3,7 kilometara punog profila (oko 17,5 milijuna eura po kilometru) prilično visoka, a objašnjavaju je time što bi radovi trajali dok bi se tom dionicom odvijao promet. Osim toga, mnogo je objekata na toj dionici i osim gradnje kolnika potrebno je prokopati još jednu cijev tunela Sveta tri kralja dugu 1700 metara, kao i dodatnu cijev tunela Brezovica dugu 600 metara. Na trasi se nalaze i tri vijadukta - Šumi, Puhi i Ravninščica.
Prilika da se napokon uvede i ENC
O dogradnji punog profila dionice Krapina-Macelj na autocesti Zagreb-Macelj razgovara se godinama. Otkupljeno je zemljište, napravljen je glavni projekt i ishođena građevinska dozvola koja je u međuvremenu istekla pa će se morati vaditi nova, piše Jutarnji list uz pojašnjenje da Hrvatska za produljenje koncesije mora dobiti odobrenje Europske komisije pa bi se time ujedno riješilo i pitanje građevinske dozvole.
Procjene su da bi gradnja mogla započeti na proljeće 2019. godine i da bi trajala godinu dana. Bila bi to prilika i da se napokon uvede sustav elektronske naplate cestarine (ENC) kakav postoji na svim autocestama u Hrvatskoj izuzev na autocesti Zagreb-Macelj. Prema sadašnjem koncesijskom ugovoru, uvođenje sustava ENC na autocesti Zagreb-Macelj nije predviđeno, a ondje se naplaćuje najskuplja cestarina po kilometru.
