Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je da bi cjepivo koje su stvorili talijanski i britanski znanstvenici moglo biti dostupnu već u rujnu, a najkasnije do kraja godine. Radi se o cjepivu AZD1222 kojeg u suradnji razvijaju Sveučilište Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Još ranije je potpisan ugovor koji omogućuje dio proizvodnje u Italiji i plasman cjepiva diljem svijeta, s naglaskom na slabije razvijene države. Ugovor o otkupu 400 milijuna doza cjepiva za sve stanovnike Europske unije potpisale su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, a preuzela ga je i Europska komisija, precisionvaccinations. Delegirani upravitelj AstraZenece, Pascal Soriot najavio je da će prvih 200 milijuna doza cjepiva proizvesti do kraja ove godine, a još 2,1 milijardu doza u prvim mjesecima 2021.
Na Oxfordu se trenutno provode klinička istraživanja tijekom kojih je dosad cijepljeno 320 osoba. Navodi se da su rezultati bili jako dobri te da su nuspojave blage, primjerice kratkotrajni porast temperature, simptomi nalik gripi, glavobolja i bolovi u rukama. Iako je AstraZeneca svjesna da cjepivo možda neće biti djelotvorno, odlučili su preuzeti rizik te pokrenuti treću fazu ispitivanja na više od 10.000 Britanaca koji su se dobrovoljno javili za sudjelovanje u eksperimentu. Doze cjepiva za eksperimentalne potrebe već su proizvedene u Italiji, a Walter Ricciardi iz Svjetske zdravstvene organizacije rekao je da će novo cjepivo među prvima dobiti medicinsko osoblje i stariji ljudi.
Borba protiv koronavirusa bez zarade
"Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima i teško je vjerovati da će sve biti spremno do jeseni kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se doprinese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje", za 24sata je komentirao znanstvenik sa sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić te pojasnio kako cjepivo djeluje, rekavši da se vektor adenovirusa kod čimpanzi već koristio za razvoj drugih cjepiva.
"Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih koronavirusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja", rekao je Đikić i dodao da vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera te da će cijeli proces biti nalik cijepljenju protiv gripe.
Igra na burzama?
Epidemiolog Bernard Kaić, pak, nije čuo da bi svijet mogao uskoro dobiti cjepivo protiv koronavirusa: "Sumnjam da je u tako kratkom roku moguće napraviti i isporučiti toliki broj cjepiva."
S njim se slaže i Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković koji je sa svojim timom pročitao genom koronavirusa: "Obično za razvoj i testiranje novih cjepiva treba proći od 12 do 18 mjeseci, pa nisam uvjeren da će se ovo cjepivo tako brzo naći na tržištu. Ne znam je li samo riječ o igri na burzama, budući da svaka takva vijest izaziva skokove u cijenama dionica."
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
