"Evo u dućan idem uzeti sad nešto što mi je najpotrebnije, nema više da možeš uzeti nešto više", poručuje Marija Banoci iz Zagreba, kojoj su, kao i svima u Hrvatskoj, cijene u trgovinama previsoke, javlja RTL Danas.
"To je nevjerojatno koliko je to beskrupulozno otišlo gore", rekla je Danica Rukavina iz Zagreba.
Svakog od 19 prošlih mjeseci hrana je bila skuplja nego prethodni mjesec, a najviše se to vidi na voću i povrću. Cijena naranče u trgovinama tako je skočila 213 posto, 115 posto više plaćamo kelj, krumpir 98 posto. Skuplje su i jabuke za 86, ali i mrkve – 78 posto.
Uz Slovačku, Hrvatska je zabilježila najsnažniji rast cijena u Europskoj uniji. "Da nema novca kod kućanstava, cijene ne bi rasle. Ako kućanstva nemaju dovoljno novca, ne troše i cijene padaju. To se dogodilo u turizmu ove godine kad su očekivanja bila vrlo visoka. Ponuđači turističkih usluga su podigli cijene, ali su mnogi usred sezone cijene spuštali jer ih potrošači nisu htjeli platiti te cijene", poručuje ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 15 posto brže su rasle cijene na policama u trgovinama nego one kod proizvođača.
"To je slobodno tržište, realno svaki prodajni lanac prvo će maksimizirati svoj profit. Američki poznati lanac je probao skroz ukinuti popuste – idemo samo s fer cijenama i dionice su im pale 50 posto. Direktor koji je pokrenuo tu priču dobio je otkaz. Ljudi žele iluziju benefita gdje su oni nadmudrili lanac, kao ja sam uzeo bolju cijenu dobio sam nešto dva za jedan", govori Dalibor Šumiga, specijalist za potrošačku psihologiju.
Rasli su troškovi
Trgovci kažu da nisu dizali marže, nego da su veći troškovi.
"Mi trebamo imati u vidu da malo roba proizvodimo kod nas, većina robe koju imamo na policama je iz uvoza, odnosno Europske unije i to je utjecalo na cijene kakve jesu", kaže Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.
Tijekom kolovoza kroz fiskalne blagajne naplaćeno je milijardu i pol eura više nego lani, a u usporedbi s istim mjesecom prošle godine to je gotovo 20 posto veći iznos. Usporedi li se broj računa, izdano ih je tek neznatno manje nego lani.
Cijene će rasti dok god su potrošači to spremni platiti
Stručnjaci kažu da će cijene rasti dok god su potrošači to spremni platiti, a što se najbolje vidi na primjeru Dalmacije i Slavonije.
"Tamo se nitko ne usudi prodavati kavu za 5 eura jer je u Osijeku nikome ne bi mogao prodati, a u Dubrovniku je to moguće", zaključuje Novotny.
