O tome do kada će Vlada braniti cijenu goriva na granici od 11 kuna i 10 lipa, što će se ove zime događati s cijenom plina i struje, mogu li prijetnje Bjelorusije da će zaustaviti dotok ruskog plina u Europu izazvati kaos na tržištu te hoće li rast cijena energenata potaknuti nekontroliranu inflaciju, za HRT su govorili državni tajnik za energetiku Ivo Milatić, Mišel Jakšić iz SDP-a i naftni stručnjak Davor Štern.
Milatić je rekao da Vlada ima zakonsku mogućnost 90 dana braniti cijenu goriva, No, napomenuo je da to ne znači da se nakon stanke ne bi moglo ponovno ići u 90 dana. Ističe da su jučer modificirali onu prvotnu odluku gdje su sva goriva bila limitirana na 11 kuna i 11 kuna i 10 lipa. "Jučer smo se odlučili za ova dva osnovna neaditivirana goriva, eurosuper na 11,10 kn i normalni eurodizel na 11. S time da smo vodili računa, obzirom da u Hrvatskoj ima dosta benzinskih postaja koje više-manje imaju svo aditivirano grivo, onda smo to jasno iskomunicirali prije uredbe s trgovcima i opskrbljivačima", kaže Milatić.
Dodao je da su uveli i obvezu da se na svakoj pumpi mora osigurati gorivo po toj cijeni. "Ako se dogodi da na crpki nema agregata na kojem nema te cijene od ponedjeljka, onda molim da se to javi inspektoratu ili ministarstvu, svaka crpka mora imati agregate s tom cijenom. Pratimo tržište, posebno ovo naše mediteransko, činjenica je da je od prvog listopada pa do danas tona dizela je skočila za 100 dolara, to baš nije malo. Tako da ako se nastavi ovaj trend, onda ćemo morati nešto dalje smišljati", upozorio je Ivo Milatić.
Nedovoljno električnih automobila
Davor Štern je rekao da je cijena barela između 81 i 83 dolara te je izjavio da trenutno nema dovoljno električnih automobila da bi cijene goriva počele padati.
"Kad će se sva davanja iz klasičnih goriva pretočiti na elektriku, tada će električna energija poskupiti pa ćemo opet govoriti o istim stvarima. Budući trend po izračunima je pad cijena, i mislim da u ovakvim situacijama treba razgovarati ne o cijeni nafte, već o cijeni naftnih derivata na mediteranskom tržištu, jer to odlučuje cijenu goriva na Hrvatskoj, a ne cijena nafte na svjetskom tržištu", rekao je Štern.
Na komentar da je još davno prije rečeno da Hrvatska može pokriti 90 posto vlastitih plinskih potreba, što se smanjilo na 60 posto, pa 50 posto, i na kraju 30 posto, Jakšić je rekao da smo se doveli naftom i plinom u situaciju kao u slučaju s drvom.
"Najbolji hrast izvozimo u Italiju, onda kupujemo ekskluzivni namještaj iz Italije koji je napravljen s našim hrastom. Benzin, nafta i plin nisu trebali tako završiti, i mislim da tu nacionalne politike Andreja Plenkovića nisu pokazale dovoljno hrabrosti da zaštite one vitalne državne interese", istaknuo je Jakšić.
