"Onom poslodavcu kojem je u cilju ostvariti profit, trebalo bi biti u interesu da mu radnici budu učinkoviti, a to neće postići ako će u firmi provoditi mobing", kazao nam je šef Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Vlado Jukić.
No, prema podacima Udruge mobbing, u Hrvatskoj se broj radnika koji su zlostavljani na radnom mjestu unazad godinu dana znatno povećao. Odvjetnici koji se bave takvim slučajevima tvrde da su građani sve osvješteniji te da zlostavljanja u tvrtkama sve češće prijavljuju.
Zlostavljanje poslodavce skupo košta
Tako odvjetnica Nataša Malnar Đukić, koja je nedavno u slučaju protiv HEP-a dobila pravomoćnu presudu zbog mobinga, kaže da joj radnici sa svojim upitima, tražeći rješenja, sve češće kucaju na vrata.
"Nedavno mi je u uredu bila jedna gospođa iz policije koja je željela prijaviti seksualno uznemiravanje, a i jedna gospođa iz banke prijavila mi je svog šefa koji je omalovažava, vrijeđa i naziva nesposobnom. Čini to, kazala je, iza zatvorenih vrata kako ne bi imao svjedoke", priča nam odvjetnica dodajući da je presudu u slučaju protiv HEP-a dobila baš zahvaljujući svjedocima, od kojih su mnogi zbog svjedočenja bili pod velikim pritiscima u firmi, a neki su zbog toga tijekom suđenja i otišli na druga radna mjesta.
S njom se slaže i njena kolegica Bojana Ivanišević, prema čijem iskustvu hrabrih ljudi koji žele pomoći kolegama ima sve više, kao što su i suci koji rade na tim sporovima sve svjesniji mobinga kao problema. Procesi, ističe, traju i po četiri godine, a svote naknade za zlostavljanje kreću se od 10.000 do čak zahtjeva od preko 400.000 kuna.
'Kolega je kolegi postao vuk'
Kao najveći problem ističe to što klasičnog mobinga u hrvatskim zakonima još nema, pa se presude temelje na diskriminaciji, povredi časti i ugleda, te prozivanju poslodavca za neštićenje zdravlja radnika, a što je po zakonu dužan činiti. I dok hrvatsko pravosuđe još uvijek "gradi" svoje zakone i bori se s dobro poznatim primjerima mobinga, u Udruzi mobbing tvrde da su sve jače izraženi neki novi oblici zlostavljanja na poslu.
"Najviše nas zabrinjava to što sve češće dolazi do zlostavljanja među kolegama. U strahu za radna mjesta pri silnim racionalizacijama i restrukturiranjima, mnogi kreću u bitku protiv kolega koje nastoje eliminirati da bi oni ostali na poslu. Čine to, između ostalog, 'kružnim' mailovima koje šalju po firmi i kojima grubo ocrnjuju svoje kolege", kaže predsjednica Udruge Jadranka Apostolski dodajući da su u posljednje vrijeme "na udaru" i trudnice ili pak žene koje se nakon trudnoće vraćaju na posao. Njih se šikaniranjem prisiljava da potpišu sporazumne otkaze. Nova meta su, dodaje, i voditelji na raznim državnim funkcijama koji ne odgovaraju novoj vlasti.
Nova vlast udara po starim kadrovima
"Ti ljudi ni ne znaju što bi prijavili. Pozvani su na sastanak i rečeno im je da njihovo znanje i stručnost na poslu više nisu potrebni te neka nađu novi posao", dodaje Apostolski.
No, i novim i starim oblicima mobinga zajedničko je jedno, a to je za radnika uništeno zdravlje. Dobro je poznato da je posljedica stresa gubitak imuniteta, koji izaziva niz bolesti, od želučanih do srčanih tegoba, ali i da čovjeku itekako može biti narušeno psihičko zdravlje (depresija, anksioznost...). U svemu tome, neminovno je, mora trpjeti posao! A kome se to usred krize isplati?
U slučaju da ste i vi žrtva nekog od zlostavljača na poslu, svoje iskustvo i priču možete podijeliti s nama na internetskoj adresi vijesti@portal.net.hr. Jamčimo vam apsolutnu zaštitu privatnosti.
'Šefovi koji omalovažavaju i zlostavljaju radnike najčešće su oni koji su na visoke pozicije došli preko veze, koji ne znaju raditi svoj posao, pa se boje sposobnijih i pametnijih, ili svoju nestručnost i loše rezultate prikrivaju napadima na druge i prebacivanjem tereta na njih', kaže dr. Jukić ističući kako može biti riječ i o osobama s psihičkim poremećajem. Pritom, kaže, ne treba zaboraviti ni slučajeve radnika koji da bi izbjegli posao prozivaju šefa za mobing.
1. Najpoznatiji oblik zlostavljanja na radnom mjestu je, kažu u Udruzi mobbing, "sindrom praznog stola". Riječ je o oduzimanju posla radniku, koji ostaje zatečen jer dolazi na posao, nema što raditi, a pritom ga se pojačano kontrolira.
2. Radnika kojeg se atakira zatrpava se sve većim količinama posla, a pritom mu se postavljaju rokovi u sklopu kojih je taj obim posla nemoguće odraditi.
3. Pritisak se vrši i tako što se radnika "preskače" u nagrađivanju i promoviranju na bolju poziciju.
4. Uza sve to ga se degradira, ponižava, vrijeđa i omalovažava.